Krajem Drugog svjetskog rata sovjetski i zapadni dužnosnici pojurili su ugrabiti nacističke rakete, ali i nacističke znanstvenike. U svibnju 1946. godine SSSR je u blizini Moskve izgradio novu lokaciju za testiranje raketa, dijelom i jer su željeli eksperimentirati s nacističkim raketama V-2. Ta lokacija, Kapustin Jar, na mnogo načina je postala rodno mjesto sovjetskog svemirskog programa. Testiranje tih raketa potaknulo je i razvoj domaće proizvodnje raketa koje su u orbitu odvele prve sovjetske satelite.
Sedamdeset i sedam godina nakon što je prva raketa V-2 uzletjela iz Kapustin Jara, ova lokacija postala je meta u ruskom ratu protiv Ukrajine.
Oko 9. srpnja najmanje jedan ukrajinski dron navodno je udario u zgradu za sastavljanje raketa u Kapustin Jaru, izazvavši požar. "Povijesno postrojenje za testiranja u Kapustin Jaru, gdje su Staljinovi stručnjaci učili upravljati nacističkim balističkim raketama 1947., sada prolazi denacifikaciju od ukrajinskih dronova", našalio se ruski povjesničar Anatolij Zak.
Drugi napad u dva tjedna
Ovo je drugi ukrajinski napad u posljednja dva tjedna kojemu je meta bilo rusko svemirsko postrojenje, piše Forbes. Krajem lipnja ukrajinski dronovi udarili su postrojenje za svemirsku komunikaciju NIP-16 na Krimu. Rusi navodno koriste moćne radioprijemnike u tom postrojenju za komunikaciju s vojnim satelitima, zbog čega ukrajinski napad na tu lokaciju ima smisla.
Manje je jasno što su Ukrajinci željeli postići napadom na Kapustin Jar. Posljednjih godina Kremlj je tamo testirao sustave za protuzračnu obranu, uključujući i najnoviji S-500, čija jedina verzija se trenutno nalazi na Krimu i možda je i sama bila meta nedavnog ukrajinskog napada. "Ovdje se radi o operacijskoj testnoj lokaciji za rusko ministarstvo obrane", naglasio je Zak.
Ipak, teško je reći jesu li ukrajinski piloti dronova pokušavali omesti neki konkretan projekt istraživanja i razvoja ili su Kapustin Jar odlučili napasti samo zbog prestiža lokacije i jer se nalazi u dometu nekih ukrajinskih dronova.
"Napadi su više politički nego vojni"
Za Rusiju bi šteta mogla biti uglavnom političke prirode, kao što je slučaj s većinom ukrajinskih napada dronovima. "Ovi napadi više su politički nego vojni, a cilj im je stvoriti pritisak na Putina pred ruskim narodom, natjerati ga da odgovara ‘jer ne može braniti Rusiju'", objasnio je Mick Ryan, umirovljeni general australske vojske.
Za Rusiju je iznimno loš znak što su njena najvažnija vojna i industrijska postrojenja ovoliko izložena ukrajinskim dronovima. Da, Ukrajinci imaju ogromnih problema s nedostatkom sustava za protuzračnu obranu, zbog čega su njihovi gradovi i vojne piste ranjivi na ruske napade, ali i Rusi imaju problema.
Najbolji ukrajinski dronovi imaju domet do čak 1300 kilometara, a u tom dometu postoje tisuće ruskih meta. Ruske zračne snage ne mogu braniti sve te lokacije, a istovremeno čuvati ruske snage koje okupiraju ukrajinski teritorij. Ruske zračne snage moraju birati koje baze, tvornice i svemirska postrojenja unutar zemlje će štititi, a koje će ostaviti nebranjenima. Očito je da su odlučili ne braniti Kapustin Jar i tako je ovog tjedna ova povijesna lokacija završila u plamenu.