KOLESTEROL se često spominje u negativnom kontekstu, no nije svaka vrsta štetna. Štoviše, ključan je za brojne važne funkcije u tijelu, uključujući probavu, proizvodnju hormona i sintezu vitamina D. Problem nastaje kada razina kolesterola postane previsoka, što može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povećati rizik od srčanih bolesti.

Iako na čimbenike poput dobi i genetike ne možemo utjecati, promjenom prehrambenih i životnih navika možemo preuzeti kontrolu. Stručnjaci se slažu da je namirnica broj jedan koju treba ograničiti radi smanjenja rizika od visokog kolesterola - prerađeno meso, piše EatingWell.

Mnogima nije iznenađenje da hrenovke, kobasice i salame nisu najbolji izbor za zdravlje srca. Međutim, manje je poznato da se preporuka odnosi i na popularne delikatesne nareske poput puretine, šunke i pečene govedine, koje mnogi smatraju zdravijima. Vrijeme je da preispitate što stavljate u svoje sendviče.

Zašto biste trebali ograničiti prerađeno meso

Kada je riječ o snižavanju kolesterola, ključni nutrijent koji treba ograničiti, iznenađujuće, nisu masnoće iz prehrane, već zasićene masti. Ovisno o proizvodu, prerađeno meso čest je izvor zasićenih masti. "Prerađevine su obično masniji komadi mesa i obiluju zasićenim mastima. Poznato je da hrana bogata zasićenim mastima uzrokuje visoki kolesterol, a posebno podiže razinu lipoproteina niske gustoće, takozvanog LDL kolesterola", kaže nutricionistica Carly Hart.

Iako se za slaninu i salamu očekuje da sadrže zasićene masti, nutricionistica Veronica Rouse dodaje: "Čak ni opcije koje zvuče 'zdravije' - poput pureće slanine ili nemasnih delikatesnih narezaka - nisu nužno bez zasićenih masti. One su samo nešto manje masne od uobičajenih verzija, ali i dalje pridonose ukupnom dnevnom unosu zasićenih masti."

Sastav crijevnog mikrobioma ključan je za gotovo svaki aspekt zdravlja, uključujući i regulaciju kolesterola. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata mesom, posebice prerađenim, može smanjiti raznolikost crijevnih bakterija. To je zabrinjavajuće jer raznolik mikrobiom igra važnu ulogu u regulaciji apsorpcije i izlučivanja kolesterola te pomaže u smanjenju kronične upale, jednog od glavnih čimbenika u razvoju srčanih bolesti.

Osim zasićenih masti, prerađeno meso obično sadrži znatno više natrija od neprerađenog. Primjerice, porcija od 100 grama pečenih purećih prsa sadrži 99 miligrama natrija, dok ista količina delikatesne puretine sadrži čak 810 mg - i to prije nego što dodate natrij iz kruha i drugih dodataka.

Iako se visoki unos natrija ne povezuje izravno s povišenjem kolesterola, Hart ističe: "Prehrana s visokim udjelom natrija može povećati rizik od razvoja visokog krvnog tlaka, što tjera vaše srce da radi pod većim opterećenjem" i tako negativno utječe na cjelokupno kardiovaskularno zdravlje.

Kako zamijeniti prerađeno meso

Dobra vijest je da se ograničavanjem prerađenog mesa ne morate odreći praktičnosti ili okusa. Male zamjene mogu pomoći u smanjenju unosa zasićenih masti i natrija, a da vaši obroci ostanu zasitni i bogati proteinima. Umjesto delikatesnih narezaka, u sendvičima i salatama koristite ostatke piletine s roštilja ili pečenog lososa. Priprema veće količine mesa ili ribe za večeru osigurava vam praktičan obrok za sljedeći dan s manje natrija i zasićenih masti.

Isprobajte i biljne proteine. Prerađeno meso lako možete zamijeniti namirnicama poput pirea od slanutka, leće, pečenog tofua ili humusa. Ove su alternative jednostavne za pripremu, a bogate su vlaknima i proteinima. Za postizanje slanog i dimljenog okusa, zdravije opcije začinite dimljenom paprikom ili čipotle prahom. Kada ste u žurbi, dobar izbor mogu biti piletina ili tuna iz konzerve, koje obično sadrže manje natrija i zasićenih masti od prerađevina.