Istraživač dugovječnosti otkriva četiri ključne dnevne navike za zdrav život

TAJNA dugog i zdravog života desetljećima zaokuplja znanstvenike, a jedan od vodećih svjetskih stručnjaka na tom području je Talijan Valter Longo. On je svoje istraživanje još 1989. godine posvetio razumijevanju čimbenika koji doprinose dugovječnosti. Prije dvadesetak godina vratio se u rodnu Italiju kako bi proučavao navike ljudi u regijama poput Sardinije, poznate po iznimno velikom broju stogodišnjaka.
Longo je direktor Laboratorija za dugovječnost i rak na Institutu za molekularnu onkologiju u Milanu te direktor Instituta za dugovječnost na Sveučilištu Južne Kalifornije. Ono što ga izdvaja jest činjenica da i sam primjenjuje sve što savjetuje svojim pacijentima.
"Primjenjujem sve što preporučujem. Ne znam hoću li u potpunosti ostvariti cilj, ali smatram da vrijedi pokušati", izjavio je Longo. "Volio bih doživjeti 120 godina. No, koliko god da doživim, bit će u redu. Barem neću žaliti i govoriti si da nisam učinio sve što sam mogao." U nastavku su ključne navike koje Longo preporučuje za dug i zdrav život.
1. Biljna prehrana
"Preporučujem takozvanu prehranu dugovječnosti, koja je kombinacija najboljih elemenata iz različitih kultura, ponajviše okinawske i mediteranske prehrane", objašnjava Longo. Njegova dijeta temelji se na sljedećim načelima: pretežno veganska prehrana s visokim unosom povrća, umjerenim unosom voća, orašastih plodova, mahunarki i cjelovitih žitarica. Preporučuje i ribu, tri do četiri puta tjedno.
Osobama u dobi od 20 do 70 godina savjetuje izbjegavanje crvenog i bijelog mesa, najviše dva do tri jaja tjedno te vrlo malo sira i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla. Brojne studije potvrđuju da mediteranska prehrana značajno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.
2. Dnevni post od 12 sati
"Prakticirajte post u trajanju od 12 sati svakoga dana. Primjerice, sve obroke pojedite u razdoblju između 8 i 20 sati ili 7 i 19 sati", kaže Longo. On se također pridržava prehrambenog režima koji simulira učinke posta, a kojeg je razvio sa svojim timom na sveučilištu UCLA. Riječ je o prehrani bogatoj nezasićenim mastima, a siromašnoj kalorijama, proteinima i ugljikohidratima. Cilj je postići iste učinke kao kod posta uz konzumaciju samo vode, ali uz unos nužnih hranjivih tvari. Nakon pet dana takvog režima, osoba se vraća uobičajenoj prehrani.
Studija iz 2024. godine, kojoj je Longo bio glavni autor, pokazala je na miševima da ovakav način prehrane smanjuje vjerojatnost pojave raka, srčanih bolesti i dijabetesa.
3. Kretanje je ključno
Longo ističe da najmanje 150 minuta tjelovježbe tjedno može imati iznimno pozitivan učinak na zdravlje. Ako je barem 50 minuta od toga posvećeno napornijim aktivnostima koje predstavljaju izazov, poput trčanja ili grupnog treninga, zdravstvene dobrobiti su još veće.
"Uz tih 150 minuta, svakodnevno dodajem i sat vremena hodanja. Koristite stube umjesto dizala. Krećite se", savjetuje. "Ako idete u trgovinu koja nije predaleko, prošećite. Zaboravili smo jednostavne navike koje su bile uobičajene za ljude koji su doživjeli stotu godinu života."
4. Kvalitetan san i mentalna snaga
"Iznimno je važno dobro spavati", naglašava Longo. Iako san nije njegovo uže područje stručnosti, ističe njegovu presudnu ulogu za opće stanje organizma. Stručnjaci za spavanje preporučuju pridržavanje istog vremena lijeganja i buđenja, opuštajuću rutinu prije spavanja te održavanje temperature spavaće sobe između 15 i 20 stupnjeva.
Za dugovječnost je ključno i pozitivno mentalno zdravlje. Stručnjak za sreću Arthur C. Brooks savjetuje da prema sreći pristupite kao prema ulaganju, dajući prioritet četirima područjima: vjeri (ili duhovnosti), obitelji, prijateljima i smislenom poslu. "Nijedan od tih elemenata sam po sebi ne može donijeti sreću", kaže Brooks. "Oni se međusobno nadopunjuju i funkcioniraju u harmoniji."

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati