index.hr index.hr

Mitovi o prehrani i metabolizmu (2. dio)

Marcel De Privitellio
16:00, 27. siječnja 2014.

Foto: Shutterstock

U NASTAVKU slijedi još nekoliko velikih zabluda koje još uvijek kruže fitness krugovima i nepotrebno uvjetuju mnoge prehrambene navike.
 
U 1. dijelu sam naveo kako zastarjeli mitovi, o broju obroka u danu i obroku neposredno prije spavanja,  nemaju veze s  ubrzanjem metabolizma i s aspekta gubitka i dobitka masnih naslaga nemaju nikakvu ulogu, te kako iza popularnog epiteta "superhrana" zapravo stoji vrlo dobro osmišljen marketinški trik. U nastavku slijedi još nekoliko velikih zabluda koje još uvijek kruže fitness krugovima i nepotrebno uvjetuju mnoge prehrambene navike.
 
Veliki unos proteina štetan je za bubrege 
 
Na sam spomen dodatne suplementacije i općenito povećanog unosa proteina, mnogi još uvijek znaju reći kako takva prehrana nije zdrava za bubrege. Do tog vjerovanja došlo je nakon što su neka istraživanja pokazala kako veća količina proteina u obroku povećava količinu krvi koju bubrezi filtriraju u minuti, te također zbog činjenice kako osobe s bubrežnim bolestima moraju pripaziti na unos proteina radi daljnjeg razvijanja bolesti.       
Novija istraživanja pokazuju kako, unatoč tome što obroci bogati proteinima ubrzavaju rad bubrega, povećani unos proteina nema nikakav utjecaj na sveobuhvatno funkcioniranje zdravih bubrega. Isto tako, promatrajući sportaše koji više desetljeća unose velike količine proteina, ne postoje indikacije koje pokazuju kako takva prehrana utječe na zdravlje bubrega. Osobe s kroničnim oboljenjima bubrega se o unosu proteina moraju konzultirati s liječnikom.
 
Masti i ugljikohidrati debljaju
 
Masti su okarakterizirane kao uzročnici pretilosti, srčanih i koronarnih bolesti, te općenito kao nezdravi nutrijent u našoj prehrani, dok su ugljikohidrati često onaj glavni krivac koji uzrokuje debljanje. Puno je krivih shvaćanja i zabluda o ta dva važna nutrijenta.                                                                                            
Masti su esencijalni nutrijent u našoj prehrani i zaslužni su za mnoge funkcije u tijelu; prijenos i pohranu vitamina, izgradnju stanične membrane i živčanih vlakana, izvor energije u mirovanju i mnoge druge. Ugljikohidrati su glavni izvor energije i posebice su važni kao dio prehrane aktivnih sportaša.  Razlog stvaranja masnih naslaga jest kalorijski višak; kada je ukupan unos kalorija veći od potrošnje.  Stoga, niti jedan nutrijent ili namirnica nije zaslužna za pretilost, već  neumjerenost u količini hrane općenito. 

Tijelo ne može razgraditi više od 30 grama proteina u jednom obroku
 
Još jedna zabluda o metabolizmu proteina. Dugo godina ovaj je mit uvjetovao mnoge ostale aspekte prehrane, kao i onaj o broju obroka u danu. Naime, mnogo više proteina se može unijeti u jednom obroku, te će tijelo svu unijetu količinu iskoristiti. Granica postoji ali je daleko iznad 30 grama; ovisi o nekoliko faktora i individualno se razlikuje, ali istraživanja su pokazala kako su i velike količine, oko 2 g/kg, još uvijek prihvatljive.

Pretilost je nasljedna 
 
Pretilost nije nasljedna, ali moguće je dobiti karte s kojima je teže odigrati. Neke osobe imaju određene genetske predispozicije koje pogoduju lakšem nakupljanju masnih naslaga, ali to nije opravdanje i ne znači da to u konačnici znači sigurnu pretilost. Istraživanje provedeno na čak 20,000 muškaraca i žena pokazalo je kako se radi o kombinaciji  neprimjerenog načina života i "loše" genetike, te kako i oni s najvećim rizikom za pretilosti mogu značajno utjecati na svoju tjelesnu građu.                                                                                                              
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara