Sjemenke bundeve popularna su jesenska grickalica, no koliko su zapravo zdrave?
SJEMENKE bundeve popularna su jesenska grickalica, no dostupne su cijele godine kao dodatak salatama, granoli ili kao samostalan obrok. Osim hrskave teksture, bogate su važnim nutrijentima, pa se postavlja pitanje koliko ih je preporučljivo jesti. Nutricionistica za portal Real Simple objašnjava što ih čini toliko hranjivima i kako svakodnevna konzumacija može utjecati na organizam.
Hranjive tvari u sjemenkama bundeve
Sjemenke bundeve ubrajaju se među najhranjivije grickalice. "Porcija od samo 30 grama sadrži oko devet grama biljnih proteina, što je više nego u jednom velikom jajetu", kaže nutricionistica Kylie King. "Također su izniman izvor magnezija, jer jedna porcija osigurava otprilike 35 do 40 posto dnevnih potreba za tim mineralom."
King dodaje da je magnezij posebno važan jer sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, kontroli šećera u krvi, funkciji mišića i živaca te stotinama drugih tjelesnih procesa. Osim makronutrijenata i mikronutrijenata, koji uključuju i nezasićene masti zdrave za srce, sjemenke bundeve sadrže biljne spojeve fitosterole.
"Oni mogu ometati apsorpciju kolesterola u probavnom sustavu", navodi King i objašnjava da tako mogu pomoći u snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg kolesterola, čija je povišena razina jedan od glavnih čimbenika rizika za bolesti srca.
Sjemenke bundeve mogu biti korisne i za zdravlje kostiju, imunološki sustav i kvalitetu sna. Bogate su cinkom, mineralom koji ima važnu ulogu u normalnoj funkciji imuniteta, zacjeljivanju rana i obnovi stanica. Sadrže i fosfor te magnezij, koji su važni za održavanje normalnih kostiju.
Sjemenke bundeve sadrže i željezo, koje pridonosi normalnom prijenosu kisika u tijelu, te antioksidanse koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Ipak, važno je naglasiti da same po sebi nisu lijek niti mogu nadomjestiti raznoliku i uravnoteženu prehranu.
Učinci svakodnevne konzumacije
Svakodnevno jedenje sjemenki bundeve može različito utjecati na tijelo, ovisno o količini i ostatku prehrane. Neke se promjene osjete brzo, dok je za druge potrebno više vremena. Prva promjena koju osoba može primijetiti jest dulji osjećaj sitosti između obroka.
"Kombinacija proteina i masti čini sjemenke bundeve zasitnijima od većine drugih hrskavih grickalica, što može značiti da ćete kasnije tijekom dana manje posezati za hranom", kaže King. Glavni kratkoročni nedostatak leži u tome što ih je teško prestati jesti. "Sjemenke su kalorične i ako pojedete veliku količinu odjednom, možete osjetiti pretjeranu sitost ili probavne smetnje", objašnjava nutricionistica.
Ako sjemenke bundeve jedete svakodnevno nekoliko mjeseci, King smatra da najveće koristi ovise o tome koju su namirnicu zamijenile. "Ako umjesto čipsa, krekera ili drugih prerađenih grickalica jedete sjemenke, unosite biljne proteine, magnezij, nezasićene masti i znatno širi spektar nutrijenata", kaže ona. "Takva promjena s vremenom podupire kardiovaskularno i metaboličko zdravlje."
To bi se moglo odraziti na bolje nalaze kolesterola ili blago poboljšanje krvnog tlaka. Glavni dugoročni rizik je neprimjetno nakupljanje kalorija. "Trideset grama ima oko 160 kalorija, što je razumno. No, porcija izgleda manja nego što ljudi očekuju jer su sjemenke guste", kaže King.
Kroz nekoliko mjeseci, takvo grickanje može povisiti trigliceride ili šećer u krvi ako se redovito unosi višak kalorija. Pri kupnji je zato najbolje birati sirove ili suho pržene sjemenke kako bi se izbjegao suvišan natrij i dodane masnoće.