Naturhouse savjetuje: Kako ne pasti u zimski san
Foto: Shutterstock
NATURHOUSE je poduzeće lider u dijetetici i prehrani u Španjolskoj, koje pruža specijalizirane usluge u ovom sektoru s ekskluzivnim proizvodima visoke kvalitete, pružajući usluge od 5 zvjezdica u cijenu od 3, u sektoru koji je u stalnom rastu.
Tajna: naučiti jesti kako se ne bi ponovno udebljali, zahvaljujući ekspertima u prehrani i dijetetici , koji u svakom od centara, pripremaju individualizirane planove prehrane i daju ekskluzivnu uslugu svakom klijentu pojedinačno. Osobe koje posjete centre Naturhouse shvate prednosti zdrave i uravnotežene prehrane, kao i dobrog kombiniranja prehrambenih namirnica.
Predstavnice Naturhousea u Hrvatskoj svaki će tjedan odgovarati na pitanja čitatelja Index Fita vezana za nutricionizam, mršavljenje i zdravu prehranu! Svoja pitanja šaljite na mail fit@index.hr s naslovom "Naturhouse pitanja".
Kako ne pasti u zimski san?
Vrijeme je godine kad nam je potrebno mnogo energije, vitamina i minerala kako bismo ostali zdravi i ojačali imunitet.
Svi mi želimo imati više energije tijekom cijelog dana. Iz tog razloga posežemo za šećerom, kavom i drugim nezdravim alternativama. Sve te, nazovimo ih nezdrave opcije, nam brzo podižu energiju, ali ona nam i isto tako brzo padne, tj. nestane.
Kao i kod svake dijete i ovdje je bitno ponoviti osnove pravilne prehrane. Tijekom dana trebali bismo imati 5 obroka. Tri glavna obroka: zajutrak (obrok koji se jede u prvih 1.5h od ustajanja), ručak i večera te dva međuobroka: doručak i užina. Kako bismo pravilno rasporedili energetski unos trebamo paziti na količinu. Kroz glavne obroke unosi se glavnina energije (zajutrak ≈ 20 posto; ručak ≈ 30 posto; večera ≈ 20 posto ). Veličina obroka i izbor namirnica najvažniji je dio organizacije prehrane kao i individualizacija pristupa prehrani.
Cjelovite žitarice
Ugljikohidrati su energija za tijelo zato što se one razgrađuju do glukoze, a glukoza je hrana za stanice - daje im energiju, odnosno pokreće ih. No bitno je koju vrstu ugljikohidrata birate. Zdrave cjelovite žitarice, kao npr. zobene pahuljice i kruh od cjelovitih žitarica/integralni kruh, su odličan izbor zato jer se dulje vrijeme razgrađuju i time dulje oslobađaju potrebnu nam energiju. Procesuirani ugljikohidrati, kao npr. bijeli kruh, dovode do naglog otpuštanja energije, koja zatim jako brzo padne pa smo vrlo brzo opet gladni i bez energije. Ako i kada jedete ugljikohidrate, dodajte i malo proteina (npr. mlijeko ili neki drugi mliječni proizvodi). Kada se proteini dodaju ugljikohidratima dodatno usporavaju razgradnju ugljikohidrata, a time imamo više i dulje energije.
Orašasti plodovi
S niti jednom namirnicom ne treba pretjerivati, sve treba konzumirati u nekim određenim omjerima. Orašasti plodovi su vrlo kvalitetna skupina namirnica, no i njih treba konzumirati u umjerenim količinama. Kada je riječ o mastima u orašastim plodovima, one se pretežito sastoje od oleinske kiseline (kao u maslinovu ulju), a one djeluju tako da se razina LDL kolesterola u krvi spušta, a HDL kolesterola drži stabilnom. Osim pretežito oleinske kiseline, orašasti plodovi i sjemenke sadrže i određenu količinu omega-3 masnih kiselina koje, ako u prehrani nisu zastupljeni riba i drugi morski proizvodi, je dobro i poželjno unijeti iz drugih izvora. Orašasti plodovi svakako su najvredniji izvori minerala, selena, bakra i magnezija. Preporuka je da je dnevna doza orašastih plodova za svaku osobu onoliko koliko stane u šaku.
Voće
Voće je super način kako zadovoljiti potrebe za slatkim, ali je i ujedno odličan izvor zdravih ugljikohidrata. Još jedna dobra strana voća je ta što je ono bogato vitaminima i mineralima kao što su vitamini A i C (koji pomažu u obrani organizma od infekcija i zadržavaju vaše zdravlje). Ali ne smijemo zaboraviti da sadrži ugljikohidrate pa tako i s njim trebamo paziti na količinu, npr. 1 međuobrok bio bi jabuka ili naranča, te jogurt.
Riba i plodovi mora
Brzo se kuha, nema puno kalorija, "lagana" je i fina. Bez obzira koje preporuke čitali svugdje ćete naći da bismo je trebali konzumirati barem dva puta tjedno. Primjerice losos, ima malo zadržanih masnoća, odličan je izvor proteina i omega 3 masnih kiselina koji su bitni za zdravlje srca. Plodovi mora su odličan izvor minerala kao što je željezo (koje je sastavni dio hemoglobina, a hemoglobin prenosi kisik kroz cijelo tijelo).
Grahorice
Grahorice (grah, grašak...) su značajni izvor proteina (što je jako bitno za vegetarijance), željeza, magnezija, kalcija, kalija i vitamina B skupine, a svi navedeni elementi su bitni u održavanju metabolizma.
Tamnozeleno lisnato povrće
Kad birate povrće izaberite ono koje je bogato bojama, jer to znači da je bogato hranjivim tvarima. Kelj, špinat, blitva i drugo lisnato povrće bogati su vitaminima A i C, kalcijem, željezom, vlaknima, ali i proteinima (aminokiselinama). Još jedna dobra strana lisnatog povrća je ta što se lako pripremaju, dovoljno je da ih samo malo prokuhate, blanširate ili propirjate i dobili ste brzu dozu hranjivih tvari.
Voda
Dostupna, jeftina, dobra i bitna za sve nas. Voda pomaže prenijeti hranjive tvari do stanica. Čak i blaga dehidracija može dovesti do pada energije. Vodite brigu o količini tekućine koju popijete tijekom dana! Iako je vani hladnije vrijeme u prosjeku biste trebali popiti oko 1,5 – 2 L vode na dan.
Tjelovježba
Vježbanjem ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću ćete uravnotežiti cirkulaciju, podignuti si energiju i sve u svemu osjećati se bolje.
Ida Rožman
dipl.ing nutricionizma
centar za nutricionizam i dijetetiku
NaturHouse Unska