Briga o zdravlju ne znači samo održavanje tijela u formi - važno je i voditi računa o zdravlju mozga, osobito kako starimo i povećava se rizik od kognitivnog pada. No kako zapravo možemo očuvati zdravlje mozga i smanjiti rizik od bolesti poput demencije? Prema liječnici i istraživačici dugovječnosti dr. Juliji Cooney, male promjene u jutarnjim navikama mogu imati velik utjecaj na zdravlje mozga. Evo o kojim je promjenama riječ.
Zdrava prehrana važna je za cijeli organizam, ali dr. Cooney posebno naglašava važnost raznolikosti. "Ograničena prehrana smanjuje raznolikost mikrobioma, što je ključno za imunitet, kontrolu upala i metaboličko zdravlje", objašnjava za SheFinds. Sve to može utjecati na zdravlje mozga i rizik od bolesti. Zato preporučuje da tjedno unosimo više od 30 različitih biljnih namirnica te da redovito mijenjamo izvore proteina, vlakana i masti, umjesto da svakodnevno jedemo isti doručak.
Mozgalice nisu samo za zabavu - važne su za očuvanje mentalne svježine. "Pasivno provođenje vremena pred ekranima dominira suvremenim životom i dovodi do mentalne lijenosti. Bez aktivnog vježbanja pamćenja, mozak slabi poput mišića koji se ne koristi", upozorava dr. Cooney. Stoga savjetuje da redovito testiramo svoje pamćenje, pratimo napredak online i uključimo se u aktivnosti koje mentalno zahtijevaju napor, poput strateških igara, pričanja priča ili učenja stranih jezika.
Dr. Cooney ističe da boravak na svježem zraku može biti ključan za zdravlje mozga: "Život u zatvorenom tijekom cijele godine znači manjak prirodnog svjetla i svježeg zraka, što smanjuje razinu cirkadijalnih hormona, proizvodnju vitamina D i povećava oksidativni stres." Preporučuje da unutar sat vremena nakon buđenja provedemo neko vrijeme na otvorenom te da više puta dnevno izlazimo van, čak i tijekom hladnijih mjeseci. I fizička aktivnost na svježem zraku ima dodatne koristi za zdravlje mozga.
Pratite svoje zdravstvene pokazatelje
Za kraj, dr. Cooney naglašava važnost redovitog praćenja zdravstvenih parametara jer se promjene povezane sa starenjem često razvijaju sporo i teško su prepoznatljive.
"Ako ih ne pratite, vjerojatno propuštate rane znakove poremećaja koji su možda još uvijek reverzibilni. Koristite funkcionalne procjene koje prate krvne parametre, zdravlje srca i kognitivne trendove tijekom vremena. Prevencija počinje poznavanjem vlastite početne točke", zaključuje dr. Cooney.