Kako starimo, potrebe našeg organizma se mijenjaju, pa i prehrambene navike trebaju biti prilagođene novom životnom razdoblju. Razni dijetetičari i nutricionisti ističu da je nakon 50. godine posebno važno obratiti pozornost na namirnice koje mogu negativno utjecati na zdravlje srca, razinu šećera u krvi te cjelokupno funkcioniranje tijela. Pravilnim odabirom hrane možemo prevenirati brojne tegobe povezane s godinama i očuvati vitalnost. Dakle, ove bismo stvari trebali izbaciti iz prehrane nakon 50. godine.
Savjetnici za prehranu naglašavaju kako prerađene mesne proizvode, poput kobasica, salama i hrenovki, treba svesti na minimum ili potpuno izbaciti iz prehrane nakon 50. godine. Ove namirnice često sadrže visoke količine zasićenih masti, soli i aditiva koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka. Osim toga, prerađeno meso može negativno utjecati na probavu i opterećivati bubrege. Zamjena ovih proizvoda nemasnim izvorima proteina, poput piletine, puretine ili ribe, može značajno pridonijeti očuvanju zdravlja.
Nakon 50. godine, dijetetičari i nutricionisti upozoravaju na štetnost gaziranih i zaslađenih pića, koja osim viška šećera često sadrže i razne aditive te umjetne boje. Prekomjerna konzumacija ovakvih napitaka povezuje se s većim rizikom od dijabetesa tipa 2, debljanja i masne jetre. Osim toga, mogu uzrokovati dehidraciju i smanjiti apsorpciju važnih minerala u tijelu. Zdravija alternativa su voda, biljni čajevi ili prirodno cijeđeni sokovi bez dodatka šećera.
Rafinirane žitarice, poput bijelog kruha, bijele riže i peciva, treba izbaciti iz svakodnevne prehrane nakon 50. godine, naglašavaju stručnjaci. Ove namirnice gube većinu vlakana i hranjivih tvari tijekom obrade pa ne pružaju dugotrajan osjećaj sitosti i mogu pridonijeti naglim skokovima šećera u krvi. Dugoročna konzumacija povećava rizik od dijabetesa i pretilosti. Umjesto toga, preporučuje se konzumacija cjelovitih žitarica - integralnog kruha, zobenih pahuljica, smeđe riže i ječma.
Slane grickalice poput čipsa, pereca ili krekera obiluju solju i nezdravim mastima, što dodatno opterećuje srce i bubrege, osobito kod starijih osoba. Pretjeran unos soli povećava rizik od visokog krvnog tlaka i zadržavanja tekućine u tijelu. Ove grickalice često sadrže i trans-masti koje štete krvnim žilama. Za zdraviju užinu bolje je birati orašaste plodove u malim količinama, svježe povrće ili grčki jogurt. Tako se mogu zadovoljiti potrebe za međuobrokom, a da pritom ne narušimo zdravlje.
Pravilnim izborom i izbacivanjem ovih namirnica iz prehrane nakon 50. godine možemo dugoročno sačuvati zdravlje i osjećati se bolje u svakodnevnom životu.