BEZ OBZIRA na to preferirate li brzu šetnju ili laganije kretanje, hodanje je jedna od najboljih i najjednostavnijih aktivnosti za očuvanje zdravlja. I dok su prethodna istraživanja već povezivala svakodnevno hodanje s manjim rizikom od srčanih bolesti i smrti, nova studija otkriva da i tempo hodanja igra ključnu ulogu - osobito kod osoba iz rizičnih skupina.

Studiju je objavio znanstveni časopis Heart u travnju, a provela ju je međunarodna skupina istraživača iz Škotske, Čilea i Australije. Sudjelovali su stručnjaci iz područja kardiovaskularne medicine, javnog zdravlja, nutricionizma i kineziologije.

Koristeći podatke iz UK Biobanka - velike britanske baze zdravstvenih podataka - znanstvenici su analizirali podatke 420.925 odraslih osoba koje su odgovorile na pitanja o svojim navikama hodanja. Kod 81.956 sudionika prikupljeni su i objektivni podaci putem akcelerometara, uređaja koji mjere kretanje.

Istraživači su se posebno fokusirali na brzinu hodanja i njezin mogući utjecaj na razvoj srčanih aritmija - poremećaja srčanog ritma. Najčešći oblik aritmije je fibrilacija atrija (AFib), stanje koje zahvaća milijune ljudi i znatno povećava rizik od moždanog udara i zatajenja srca.

Sudionici su podijeljeni u tri skupine 

Sudionici su u istraživanju podijeljeni u tri skupine, ovisno o tempu hodanja. Prvu skupinu činile su osobe koje su hodale sporo, pri brzini manjoj od 4.8 kilometara na sat, a u toj je skupini bilo ukupno 27.877 sudionika. Drugu skupinu činili su oni koji su hodali umjerenim tempom, od 4.8 do 6.4 kilometra na sat, što je uključivalo 221.664 osobe. Treću skupinu činili su sudionici koji su hodali brzim tempom, brže od 6.4 kilometra na sat, a takvih je bilo 171.384.

Kako je navedeno u priopćenju Sveučilišta u Glasgowu, osobe koje su hodale bržim tempom češće su bile muškarci, živjele su u manje depriviranim (odnosno povoljnijim) socijalnim okruženjima i imale su općenito zdraviji stil života.

Tijekom prosječnog razdoblja praćenja koje je trajalo 13 godina, njih 9% razvilo je neku vrstu srčane aritmije. Točnije, 23.526 sudionika razvilo je fibrilaciju atrija, dok je kod 19.093 osobe zabilježen neki drugi oblik aritmije.

Rezultati istraživanja pokazali su da osobe koje hodaju umjerenim tempom imaju 35 posto manji rizik od razvoja bilo kakvog poremećaja srčanog ritma u usporedbi s osobama koje hodaju sporo. Još bolji rezultat postignut je kod osoba koje hodaju brzim tempom - one imaju čak 43 posto manji rizik od razvoja aritmija.

Pozitivan učinak bržeg hodanja bio je posebno izražen kod nekoliko skupina: kod žena, osoba mlađih od 60 godina, osoba koje nisu prekomjerne tjelesne težine, onih koje boluju od povišenog krvnog tlaka te kod osoba koje već imaju neku dugotrajnu kroničnu bolest.

"Naši rezultati sugeriraju da brzo hodanje može biti sigurna i učinkovita fizička aktivnost za smanjenje rizika od aritmija, posebno kod osoba iz rizičnih skupina", navode istraživači.