SALATA, riba, tjestenina ili desert - većina ljudi obrok slaže prema navici ili trenutnoj želji. No, prvi zalogaj možda je važniji nego što mislimo. Naime, redoslijed kojim jedemo pojedine namirnice može utjecati na osjećaj sitosti, probavu i razinu šećera u krvi.

Sve više stručnjaka smatra da nije važan samo sastav obroka, nego i način na koji ga konzumiramo. Koncept poznat kao "redoslijed jedenja" (Food Order) privlači sve više pažnje u nutricionističkoj medicini, a ideja je jednostavna - određene namirnice trebalo bi pojesti prije drugih kako bi tijelo od obroka imalo što veću korist.

Prvo na tanjur stavite povrće i vlakna

Prema preporukama stručnjaka, obrok bi trebalo započeti namirnicama bogatima vlaknima. To znači da bi prvi zalogaji trebali biti salata, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, voće ili orašasti plodovi.

Vlakna su važna za zdravlje crijeva jer služe kao hrana korisnim bakterijama u probavnom sustavu. Tijekom njihove razgradnje nastaju kratkolančane masne kiseline koje mogu pomoći u održavanju crijevne barijere i smanjenju upalnih procesa.

Osim toga, vlakna usporavaju ulazak šećera u krv, pa nakon obroka dolazi do blažeg porasta razine glukoze.

"Gastroenterolozi često ističu da postoji razlog zašto se u obrocima s više slijedova salata poslužuje prva", navodi se u preporukama stručnjaka. Ako krenemo s povrćem, veća je vjerojatnost da ćemo pojesti nutritivno najvrjedniji dio obroka prije nego što se zasitimo.

Nakon povrća dolaze proteini i zdrave masti

Nakon vlakana na red bi trebale doći namirnice bogate proteinima i zdravim mastima. To uključuje ribu, jaja, meso, mliječne proizvode, mahunarke i orašaste plodove.

Proteini pomažu u održavanju osjećaja sitosti, a zdrave masnoće dodatno usporavaju probavu i mogu pomoći u stabilnijoj razini šećera u krvi. Upravo zato kombinacija povrća, proteina i zdravih masti može pomoći da se nakon obroka osjećamo sitije i da izbjegnemo nagle skokove i padove energije.

Ugljikohidrati bi trebali doći kasnije

Tek nakon povrća, proteina i masti preporučuje se jesti namirnice bogate ugljikohidratima, poput kruha, tjestenine, riže ili peciva.

Takve namirnice, posebno one od bijelog brašna, obično sadrže manje vlakana i mogu uzrokovati brži porast šećera u krvi. Zbog toga ih stručnjaci savjetuju ostaviti za kraj obroka, kada je tijelo već dobilo važne hranjive tvari.

To ne znači da su kruh ili tjestenina zabranjeni, nego samo da način na koji ih jedemo može utjecati na to kako ih organizam obrađuje.

Fermentirana hrana može pomoći crijevima

Osim redoslijeda jedenja, važan dio zdravlja crijeva je i izbor namirnica. Fermentirana hrana poput kiselog kupusa, kimchija, kefira i prirodno ukiseljenih krastavaca sadrži korisne bakterije koje mogu pridonijeti raznolikosti crijevne flore.

Jogurt je također čest izbor za one koji žele podržati probavu, dok se kao jednostavan dodatak prehrani često spominje i ocat, koji može imati povoljan učinak na organizam.

Desert ostavite za kraj

Ako nakon ručka ili večere želite pojesti nešto slatko, stručnjaci savjetuju da desert ostane posljednji.

Slatkiši i jako prerađena hrana bogata šećerom ne bi trebali biti prvi izbor jer mogu brzo povisiti razinu šećera u krvi i ne pružaju iste nutritivne koristi kao povrće, vlakna i proteini.

Naravno, to ne znači da se morate odreći kolača ili omiljenog deserta. Poanta je u tome da prvo pojedete hranjivije dijelove obroka.

Dakle, prema ovom pristupu, idealan redoslijed bio bi: prvo povrće i vlakna, zatim proteini i zdrave masti, nakon toga ugljikohidrati, a na kraju desert. Možda nije najčešći način na koji jedemo, ali stručnjaci tvrde da bi mala promjena navike mogla pomoći probavi, sitosti i stabilnijoj razini šećera u krvi.