Norveška blizu cilja, 98% novih auta je električno. Hrvatska ide u kontra smjeru

U NORVEŠKOJ je u rujnu ove godine registrirano ukupno 14.329 osobnih vozila, od kojih su 14.084 ili čak 98,3 posto bila električna. To znači da je ova skandinavska zemlja sasvim blizu zacrtanog cilja - da nakon 2025. godine više ne bude registriran nijedan automobil s pogonom na fosilna goriva, čak ni hibrid. U rujnu je u Norveškoj registrirano samo 245 novih osobnih vozila koja nisu potpuno električna.
"Ova statistika pokazuje da smo na dobrom putu u ostvarivanju naše vizije. Benzinci i dizelaši ubrzano izumiru. Sada je važno da u istom smjeru krene registracija novih gospodarskih vozila, kombija i kamiona", rekao je ravnatelj Norveške uprave za ceste Geir Inge Stokke.
Norveška je svjetski rekorder u elektrifikaciji
Podaci za prvih devet mjeseci 2025. godine pokazuju isti trend: do rujna je u Norveškoj registrirano 113.325 novih automobila, 23,5 posto više nego prethodne godine, od kojih je čak 95 posto bilo električno.
Norveška je svjetski rekorder u elektrifikaciji voznog parka, ali i ostale dvije skandinavske zemlje kreću se u istom smjeru. U Danskoj se u kolovozu 69 posto svih registracija odnosilo na električna osobna vozila, a u Švedskoj 38,2 posto. U cijeloj Europskoj uniji registracije novih električnih vozila porasle su s 12,6 posto u kolovozu 2024. na 15,8 posto godinu kasnije.
U Hrvatskoj su u prvih šest mjeseci 2025. godine električni auti činili tek jedan posto u novim registracijama, što je značajan pad u odnosu na prošlu godinu (2,3 posto). U srpnju je, primjerice, u cijeloj zemlji registrirano samo 69 novih električnih vozila, što znači da Hrvatska trenutno ide u suprotnom smjeru od europskih trendova.
Ukupno uzevši, električna vozila u Norveškoj čine blizu 30 posto svih vozila na cestama. U Danskoj je taj postotak 15 posto, a u Švedskoj nešto manje od osam posto. Prema podacima EU-a, hrvatskim cestama trenutno vozi oko 11.000 električnih auta ili jedva 0,5 posto svih registriranih vozila. U Švedskoj ih je 436.000.
Ove godine u RH nije bilo poticaja fizičkim osobama
Osim nižeg standarda i dohotka, zbog čega se hrvatskim građanima teže odlučiti na kupnju električnih vozila u odnosu na Skandinavce, postoji i niz drugih odgovora na pitanje zašto je elektrifikacija u Hrvatskoj trenutno slaba - od porezne politike, cijena struje i goriva, pa do politike subvencija.
Za razliku od prošle godine, u Hrvatskoj 2025. nije bilo poticaja fizičkim osobama (nego samo pravnim) od najviše 9000 eura za kupnju električnih vozila, pa stoga ne čudi pad prodaje. Potencijalni hrvatski kupci očito čekaju 2026. i očekivanu novu rundu subvencija.
Iako ni skandinavske zemlje još nisu bitno iskoračile od poreza na posjedovanje vozila prema porezu na korištenje/vožnju, olakšice i subvencije na nabavu električnih vozila uvedene su kudikamo ranije – u Norveškoj još 1990. godine. U međuvremenu su poticaji praktički potpuno ukinuti u sve tri zemlje, ali godišnji porezi na električna vozila bitno su manji nego na klasična (kao i u Hrvatskoj).
Ubrzano se ukidaju i druge povlastice za vlasnike električnih vozila, poput besplatnog parkiranja. U danskom gradu Aarhusu, primjerice, u posljednje četiri godine broj električnih auta povećao se deset puta i gradski prihodi od parkirnih naknada drastično su pali.
Ukidanje povlastica vlasnicima električnih vozila
I sada se takve povlastice ukidaju jer više nemaju smisla, odnosno u određenoj mjeri postaju kontraproduktivne. Naime, pojavio se problem da se u skandinavskim gradovima mnogima više isplati doći u centar električnim autom nego biciklom ili javnim prijevozom.
"S obzirom na to da će dugoročno svi automobili postati električni, beneficije će morati nestati. Električna vozila imaju brojne prednosti u odnosu na fosilna, ali i dalje stvaraju gužve i buku. Time ćemo se morati pozabaviti u budućnosti", rekao je za dansku javnu televiziju Søren Have iz ekološkog think tanka Concito.
U Norveškoj već postoje studije koje ukazuju na to da se ljudi više voze sve jeftinijim električnim autima, odnosno da ih koriste više nego dok su posjedovali vozila na fosilna goriva, misleći da tako pridonose zaštiti okoliša.
Nema sumnje da prelazak s benzinskog na električni automobil donosi dobit za klimu, ali i električna vozila imaju klimatski i okolišni utjecaj. Proizvodnja baterija ispušta mnogo ugljičnog dioksida, pa će vozačima koji malo voze električni auto trebati dulje da ostvare "zelenu" korist.
Danske statistike kažu da električni auto srednje klase "prestiže" benzinca u ugljičnom otisku nakon otprilike 20.000 kilometara. Dakako, to je samo klimatska analiza koja ne uzima u obzir da su električni auti u maloprodaji u pravilu skuplji od benzinaca i dizelaša.
U Hrvatskoj postoji samo 900 brzih punjača
Skandinavska iskustva govore da električni auti najviše mogu koristiti osobama s vlastitim dvorištima, parkirnim mjestima ili garažama u kojima se mogu postaviti brzi punjači, kao i ljudima koji voze dulje relacije.
Dostupnost punjenja je drugi glavni razlog zbog kojeg elektrifikacija hrvatskog voznog parka ne slijedi europski tempo, odnosno kupci se nerado odlučuju na električne aute u strahu da ih neće imati gdje puniti.
Prema podacima Europskog opservatorija za alternativna goriva, u Hrvatskoj je u kolovozu 2025. bilo postavljeno oko 2400 punjača, od kojih je samo 900 brzih punjača. U cijeloj Europskoj uniji lošija je situacija samo u Estoniji.
Za usporedbu, Švedska ih ima oko 62.000, od čega oko 10.000 brzih. Osim toga, broj aktivnih punjača u Švedskoj raste stopom od jedan posto mjesečno. U Norveškoj samo 14 od 357 općina još nema nijedan brzi punjač.
Neki će reći da su Skandinavci općenito ekološki svjesniji od Hrvata i drugih nacija s europskog juga i da su u svojoj svakodnevici spremniji platiti više da bi zaštitili okoliš i ublažili klimatske promjene.
Skandinavci nisu bolji ljudi, stvar je jednostavnija
Ovakvi stavovi svakako olakšavaju zelenu tranziciju i donošenje ekoloških i klimatskih politika, no da bismo mogli zaključiti kako su Skandinavci "moralno bolji ljudi" od Hrvata, morali bismo prvo izjednačiti dohodak.
Sve ukazuje na to da su razlike u prihvaćanju električnih vozila ipak više temeljene na prihodima, jasnim i izdašnim fiskalnim olakšicama i "kaznenom" oporezivanju, nego na nekoj bitno drugačijoj svijesti građana o potrebi zaštite okoliša i klime.
Uostalom, u Europskoj uniji cestovni promet stvara tek petinu ukupne emisije stakleničkih plinova. Poljoprivreda, energetika i industrija zagađuju kudikamo više.
Kad se govori o porastu broja električnih vozila, treba dodati da unatoč nedvojbenim koristima i prednostima postoje i određeni izazovi. U posljednje vrijeme otkrivaju to i skandinavske zemlje. Danski su mediji, na primjer, počeli upozoravati da je neophodno mijenjati školske kurikulume za automehaničare.
Klasičnih automobila i dalje je više, ali ubrzana elektrifikacija potpuno će promijeniti automehaničarsko zanimanje i pitanje je hoće li za desetak godina mladi serviseri uopće morati znati što su svjećica, rasplinjač i radilica.
Situacija u Norveškoj
A norveška iskustva, pak, govore da će korisnici manjih i jeftinijih vozila biti zakinuti. U Norveškoj je ove godine broj električnih modela u autosalonima prvi put premašio broj modela s benzinskim i dizelskim motorima.
Budući da su baterije još uvijek glomazne i skupe, proizvođačima je teško postići isplativost, pa su električna vozila gotovo u pravilu velika. Manji modeli mahom još nisu na električni pogon. Osim što povećavaju gužvu i zahtijevaju veća parkirna mjesta, takva teška vozila puno više "troše" ceste i zapravo bi cestarine za njih trebale biti skuplje.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati