LIMUN je jedna od najkorištenijih namirnica u kuhinji – dodajemo ga u vodu, preljeve, kolače, ribu, čaj… No koliko god bio zdrav i svestran, postoje stvari koje jednostavno ne biste trebali raditi s limunom, i to iz dobrih razloga.
Limunov sok bogat je vitaminom C, ali je i osjetljiv na toplinu. Ako ga cijedite direktno u vruće jelo, visoka temperatura može uništiti velik dio njegovih nutrijenata. Također mu može i promijeniti okus, pa bi jelo moglo dobiti gorčinu.
Uvijek dodajte limunov sok pred kraj kuhanja ili nakon kuhanja, kad se jelo malo ohladi.
Popularan je trend držati kriške limuna u boci vode tijekom cijelog dana. No ako koristite limun s korom, i on ostane u vodi dulje od nekoliko sati, gorka ulja i pesticidi iz kore mogu prijeći u vodu – osobito ako limun nije organski.
Koristite oguljeni limun ili iscijedite sok i čuvajte ga u hladnjaku. Vodu s limunom najbolje je popiti unutar sat-dva.
Limunov sok je prirodno sredstvo za izbjeljivanje i često se koristi u kućnim receptima za lice, ruke ili nokte. No limun sadrži furanokumarine, spojeve koji mogu izazvati jaku reakciju na UV zračenje – poznatu kao fitofotodermatitis.
Rezultat može biti crvenilo, mrlje ili čak opekline ako nakon nanošenja limuna izađete na sunce. Ako koristite limun za kožu – radite to isključivo navečer i isperite ga temeljito prije izlaska iz kuće.
Limunov sok je vrlo kiseo (pH oko 2) i može reagirati s aluminijem, željezom i bakrom, oslobađajući metalni okus u hranu, pa čak i štetne tvari iz posuđa.
Koristite staklene, keramičke ili nehrđajuće posude kad cijedite ili marinirate limun.
Limunova kiselina razgrađuje proteine, pa je odličan za omekšavanje mesa – ali samo kratko vrijeme. Ako ostavite meso (pogotovo piletinu ili ribu) predugo u limunovoj marinadi, ono može postati kašasto i gumasto.
Idealno vrijeme mariniranja je 30 minuta do 2 sata, ovisno o vrsti mesa.