U ZORU je dvanaest američkih marinaca zauzelo položaje na polju na uspavanom švedskom otoku Gotlandu, oko 300 kilometara od ruske eksklave Kalinjingrada, i ispalilo rakete iz mobilnog raketnog sustava. Iako su korišteni lažni projektili koji su pali u Baltičko more, poruka upućena Rusiji bila je jasna: dok predsjednik Donald Trump dovodi NATO u povijesnu krizu preispitujući njegovu učinkovitost, američka vojska na sjeveru Europe ipak pojačava svoju prisutnost, piše Wall Street Journal.

Trumpova administracija želi da NATO postane "ubojitiji", a sjever Europe postao je poligon za njegovo testiranje - regija u kojoj Savez stoji nasuprot Rusiji na dvije fronte. Dok neki europski dužnosnici izražavaju zabrinutost da američka predanost transatlantskom savezu slabi zbog Trumpovih kritika i najava o smanjenju vojnog angažmana u inozemstvu, američki vojni zapovjednici poručuju da se njihova operativna doktrina nije promijenila.

Sjever Europe i baltičke zemlje postali su središnja točka američkog vojnog planiranja

"S gledišta američke kopnene vojske, moje naredbe se nisu promijenile", rekao je brigadni general Andrew Saslav, zamjenik načelnika stožera za operacije američke vojske u Europi i Africi. "Naravno da razmišljam o pitanju budućeg angažmana SAD-a, ali ovime se bavim dovoljno dugo da se ne zanosim političkim porukama koje nisu službene naredbe."

Sjever Europe i baltičke zemlje postali su središnja točka američkog vojnog planiranja jer njihov položaj te pristup pomorskim pravcima i energentima čine regiju ključnom u novom razdoblju geopolitičkih napetosti. Riječ je o prostoru koji je tradicionalno vrlo kritičan prema Rusiji i koji pokreće europske inicijative za jačanje obrambenih proračuna i vojne podrške Ukrajini.

Tijekom trotjedne vojne vježbe američke i britanske snage pridružile su se nordijskim i baltičkim trupama kako bi uvježbale moguće ratne scenarije, uključujući bojevo gađanje, dopremu krvi dronovima i padobranske skokove iznad Arktičkog kruga u Norveškoj.

Cilj vježbe bio je dvostruk: odvraćanje Rusije od agresije i snažnije povezivanje saveznika u ovom strateški važnom kutu Europe, uključujući nove članice NATO-a Finsku i Švedsku.

Nordijske zemlje značajno povećale obrambena izdvajanja

"Sada kad su Finska i Švedska postale članice NATO-a, imamo povezan teritorij Saveza sjeverno od Arktičkog kruga", rekao je Kristian Åtland, viši znanstveni suradnik Norveškog obrambenog istraživačkog instituta koji savjetuje norveške oružane snage. "Proširenje NATO-a na nordijske zemlje također je olakšalo slanje pojačanja u baltičke zemlje u slučaju vojne krize ili sukoba u regiji."

Od početka ruske invazije na Ukrajinu nordijske zemlje značajno su povećale obrambena izdvajanja. Finska dijeli čak 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom. Norveška graniči s ruskim Kolskim poluotokom, gdje se nalazi glavna ruska podmornička flota, Sjeverna flota.

Estonija, Latvija i Litva već godinama upozoravaju na ruske ekspanzionističke ambicije i pružaju vrijedne obavještajne podatke o svom istočnom susjedu. Dužnosnici u regiji ističu da jačanje odnosa s SAD-om ne bi smjelo narušiti jedinstvo Saveza.

"Ne radi se o stvaranju kluba unutar kluba, nego o jačanju NATO-a", rekao je Carl-Johan Edström, načelnik stožera švedske vojske. "Paralelno s time moguće je provoditi bilateralne ili multilateralne vježbe i operacije, što dodatno osnažuje kolektivnu obranu."

Jedno od najvažnijih strateških mjesta u sjevernoj Europi

Gotland je jedno od najvažnijih strateških mjesta u sjevernoj Europi gdje je moguće raspoređivanje senzora i sustava dugog dometa za kontrolu zračnog i pomorskog prostora u Baltičkoj regiji. "Siguran sam da Putin ima oba oka uprta u Gotland. Putinov cilj je steći kontrolu nad Baltičkim morem", izjavio je Micael Bydén, bivši vrhovni zapovjednik švedskih oružanih snaga.

>>Zapovjednik švedske vojske: Putin želi otok Gotland. Ako napadne, kreće rat s NATO-om

"Budući da su ruske pomorske pozicije u Baltičkom moru vrlo ranjive, svaki sukob uključivao bi ruski pokušaj zauzimanja ključnih luka u baltičkim zemljama Finskoj i Poljskoj", rekao je Stefan Lundqvist, švedski predstavnik u Centru za arktičke sigurnosne studije Ted Stevens na Aljasci. "Gotland će gotovo sigurno biti poprište neprijateljskih djelovanja u prvim fazama mogućeg sukoba."

Nakon godina demilitarizacije, Gotland je danas središnja točka ponovnog švedskog naoružavanja. U slučaju rata otok bi služio kao logističko čvorište NATO-a, komunikacijska točka za nadzor pomorskih pravaca i baza za pripremu ofenzivnih operacija duboko u neprijateljskom teritoriju.

Planirane snage u ratnim uvjetima iznose oko 4500 vojnika

Planirane snage u ratnim uvjetima iznose oko 4500 vojnika, a svake godine na otok stižu stotine ročnika. Oni se teško uklapaju u zajednicu čiji su se brojni stanovnici posljednjih godina onamo preselili zbog prirodne ljepote i srednjovjekovnih kamenih ulica, ne očekujući da će im u susjedstvu nicati poligoni za bojevo gađanje.

Kako bi uvježbali obranu Gotlanda, britanski izviđački vod prošlog je tjedna proveo izviđačku operaciju, a nekoliko dana kasnije 110 britanskih padobranaca iskočilo je s visine od 300 metara iz dva transportna zrakoplova A400M te provelo noć hodajući kroz šumu do predviđene zone za slijetanje zrakoplova.

U međuvremenu, nešto prije ponoći, u blizinu je stigla jedinica američkih marinaca s mobilnim raketnim sustavom, spremnim za brzo raspoređivanje u slučaju rata. Samo nekoliko sati ranije bili su u Norveškoj. Nakon ispaljivanja lažnih projektila, betonskih stupova, sustav je odmah prebačen u Finsku na sličnu demonstraciju.

Trumpova odluka mogla bi ugroziti dosadašnje uspjehe

Sustav M142 HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System) znatno je utjecao na tijek rata u Ukrajini otkad su ga Sjedinjene Američke Države počele isporučivati sredinom 2022. Sustav koristi rakete GMLRS dometa oko 70 kilometara i dalekometne projektile ATACMS, koji mogu dosegnuti mete udaljene do 300 kilometara.

Ukrajina ih je koristila za gađanje ruske logistike, tenkova, mostova, pješačkih postrojbi i skladišta streljiva. No Trumpova odluka da obustavi isporuku oružja Ukrajini mogla bi ugroziti dosadašnje uspjehe. Jedan od glavnih izazova za članice NATO-a je osigurati da njihovi vojni sustavi funkcioniraju skladno.

Američko lansiranje raketa na Gotlandu oslanjalo se na složenu multinacionalnu komunikaciju i senzore, zapovjedno-upravljačke sustave i zračne baze u više zemalja. U Litvi su NATO-ove snage simulirale evakuaciju i zbrinjavanje ranjenika kroz tri sustava za medicinsku pomoć i evakuaciju, svaki iz druge države.

Brz razvoj tehnologije, kojim danas uglavnom upravljaju privatne kompanije umjesto vlada, dodatno otežava takvu koordinaciju. "Naš je izazov danas - kako očuvati jedinstvo Saveza usred tako brzih promjena?" rekao je general Saslav.