AMERIČKI predsjednik Donald Trump doživio je velik udarac svom ključnom gospodarskom planu nakon što je Savezni sud za međunarodnu trgovinu presudio da je prekoračio ovlasti kada je, pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim izvanrednim ovlastima (IEEPA), uveo široke carine prema brojnim državama.

Sud u New Yorku naložio je trajno ukidanje većine tih carina te zabranio njihovu buduću modifikaciju. Bijela kuća ima 10 dana da provede formalnu obustavu, no Trumpova administracija odmah je podnijela žalbu.

Kasno večeras odlučeno je da će Trumpove carine biti privremeno vraćene na snagu dok se žalbeni postupak provodi kroz sudski sustav, odlučio je Savezni žalbeni sud.

Odluka dolazi nakon što je panel od tri savezna suca zaključio da je Trump prekoračio svoje ovlasti uvođenjem globalnih carina, pozivajući se na zakon koji omogućava hitne mjere u vanjskotrgovinskoj politici.

"Trgovinske odluke ne mogu biti temeljene na predsjednikovom hiru"

Ranija presuda o obustavi carina je donesena u dvije tužbe, jednoj koju je podnio Liberty Justice Center u ime pet malih američkih tvrtki koje uvoze robu iz zemalja na koje se primjenjuju carine, a drugu je podnijelo 13 američkih saveznih država.

Tvrtke su rekle da će carine naštetiti njihovoj sposobnosti poslovanja. Najmanje pet drugih tužbi još nije riješeno.

Glavni državni odvjetnik Oregona Dan Rayfield, demokrat čiji ured vodi tužbu država, nazvao je Trumpove carine nezakonitima, nepromišljenima i ekonomski pogubnima.

"Ova presuda ponovno potvrđuje da su naši zakoni važni i da se trgovinske odluke ne mogu donositi na predsjednikov hir", rekao je Rayfield u izjavi.

Ustavna prepreka

U srži problema je ustavna činjenica da je trgovinska politika u nadležnosti američkog Kongresa. Trump je to zaobišao proglasivši niz izvanrednih stanja, koristeći ih kao osnovu za carine, uključujući i one koje su trebale biti trajne, piše BBC u svojoj analizi.

Analize pravnih stručnjaka, koje se pozivaju na Federalističke spise Hamiltona i Madisona, naglašavaju da predsjednik ima ograničene ovlasti u reguliranju uvoza i da ne može jednostrano koristiti carine kao instrument protiv trgovinskog deficita.

Trumpovi su savjetnici dodatno potkopali vlastitu argumentaciju time što su carine uvodili i prema zemljama s kojima SAD ima trgovinski suficit, primjerice, Ujedinjenim Kraljevstvom.

Sud je također odbacio obrazloženje za fentanil-carine prema Meksiku, Kanadi i Kini, zaključivši da one nisu imale vezu s deklariranim ciljem. Tvrdnja da carine "stvaraju pregovaračku prednost" nije zakonski prihvatljiv razlog.

Goldman Sachs: Bijela kuća ima druge opcije

Prema ekonomistima Goldman Sachsa, sudska odluka predstavlja "nazadovanje" za Trumpove planove, ali ne mora biti konačna prepreka.

"Očekujemo da će administracija pronaći druge načine za uvođenje carina", stoji u bilješci investicijske banke, uz napomenu da presuda blokira osnovnu carinu od 10% na većinu uvoza te dodatne carine prema Kini, Kanadi i Meksiku, ali ne utječe na sektorske carine poput onih na čelik, aluminij i automobile.

Rupe u zakonima

Goldman Sachs i pravni stručnjaci ukazuju na niz alternativnih instrumenata koje Trump može upotrijebiti:

• Članak 122. Zakona o trgovini iz 1974. omogućuje nametanje carina do 15% bez prethodne istrage, no ograničen je na 150 dana, nakon čega je potrebna suglasnost Kongresa.
• Članak 301. omogućuje carine protiv trgovinskih partnera ako se dokaže da njihova praksa šteti SAD-u. Ovaj postupak zahtijeva dulju birokratsku pripremu.
• Članak 232., već primijenjen za čelik, aluminij i automobile, omogućuje carine u slučaju prijetnje nacionalnoj sigurnosti i mogao bi se proširiti na druge sektore.
• Članak 338. Zakona o trgovini iz 1930. omogućuje do 50% carina na robu iz zemalja koje diskriminiraju SAD, no nikad nije korišten.

Michelle Schulz, osnivačica odvjetničke tvrtke Schulz Trade Law, rekla je za CNBC da bi se Bijela kuća mogla vratiti "provjerenim mehanizmima" kao što su članci 232. i 301., ali upozorava da oni zahtijevaju istrage Ministarstva trgovine i drugih agencija, što može trajati mjesecima.

Trump zaprijetio odlaskom na Vrhovni sud

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila je da će se sutra obratiti Vrhovnom sudu SAD-a, ako viši sud ne zaustavi provedbu sudske odluke koja je ukinula velik dio novih carina koje je predsjednik uveo proteklih mjeseci.

U današnjem podnesku, pravni tim Bijele kuće zatražio je od Žalbenog suda za Savezni okrug da blokira presudu nižeg suda kako bi se izbjegla "nepopravljiva šteta" za američku nacionalnu sigurnost i gospodarstvo.

Ova žalba dolazi samo dan nakon što je drugi sud također presudio da je predsjednik prekoračio svoje ovlasti pri uvođenju carina, što predstavlja dvostruki pravosudni udarac ključnim elementima Trumpove gospodarske i vanjskopolitičke agende.

"Političke grane vlasti, a ne sudovi, određuju vanjsku i gospodarsku politiku", navodi Bijela kuća u svom podnesku.

"Ako ovaj sud ne dodijeli barem privremenu suspenziju, Sjedinjene Države planiraju zatražiti hitnu zaštitu od Vrhovnog suda."

Steven Blitz, glavni ekonomist za SAD u TS Lombardu, dodaje da Trump "vrlo dobro zna kako koristiti sudove za kupovanje vremena" i očekuje hitnu žalbu Vrhovnom sudu kako bi carine ostale na snazi tijekom žalbenog postupka.

"Ovo je pokazatelj razlike između monarhije i ustavne demokracije. Sve se na kraju odlučuje kroz pravni sustav", rekao je Blitz.

Financijska tržišta reagiraju, ali oprezno

Burze su danas reagirale uglavnom pozitivno na presudu. Azijsko-pacifička tržišta završila su dan u plusu, a američka je porasla.

Europska tržišta pokazala su suzdržaniji optimizam. Stoxx 600 porastao je samo 0.3%. Euro je blago oslabio na 1.1285 USD, dok je dolarov indeks porastao 0.07% unatoč činjenici da je od početka godine u padu od gotovo 8%.

Jordan Rochester iz Mizuho EMEA zaključio je: "Reakcije tržišta su ograničene jer Trump još uvijek ima načine za podizanje carina. Cilj mu ostaje isti, a u politici, kad postoji volja, nađe se i način."

Saveznici gube strpljenje

U međuvremenu, saveznici u G7, uključujući Japan i Europsku uniju, već su bili suzdržani zbog volatilnosti politike i utjecaja carina na američke kamatne stope i tržište obveznica. Odluka da se povuku carine prema Kini, formalno označenoj kao "trgovinski neprijatelj zbog fentanila", dodatno je uzdrmala kredibilitet Bijele kuće.

Za sada, zaključuje BBC u svojoj analizi, strani pregovarači "dižu noge sa stola" i čekaju jer američka administracija mora dokazati da njezin glavni alat trgovinske politike uopće nije protuzakonit.