ODLUKA Trumpove administracije da zabrani Sveučilištu Harvard upis stranih studenata odjeknula je u Kini, gdje su je dužnosnici i komentatori doživjeli kao još jedan odraz sve veće napetosti između Washingtona i Pekinga.

"Kina se dosljedno protivi politizaciji obrazovne suradnje", poručio je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova. "Ovakav potez Sjedinjenih Država samo će narušiti njihov međunarodni ugled i vjerodostojnost."

Sličan ton zabilježen je i na kineskim društvenim mrežama. "Zabavno je gledati kako sami uništavaju vlastitu snagu", napisao je jedan korisnik Weiba, platforme nalik na X, čija je objava prikupila stotine lajkova. "Trump ponovno u akciji", stoji u drugoj objavi na popularnom hashtagu s desecima milijuna pregleda. "Upis stranih studenata glavni je način privlačenja najboljih talenata! Kad se taj kanal zatvori, hoće li Harvard još biti Harvard?"

Sve dublji raskol između dvije globalne sile

Odluka američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) predstavlja novu eskalaciju u sukobu između najstarijeg i najbogatijeg sveučilišta Ivy Leaguea i Bijele kuće te je dio šire kampanje usmjerene na strožu kontrolu stranih studenata u SAD-u u kontekstu sveopćeg pooštravanja imigracijske politike. Administracija Donalda Trumpa već je ukinula stotine studentskih viza diljem zemlje.

Sukob između Harvarda i Trumpove administracije traje mjesecima, a vlada je zahtijevala promjene u načinu funkcioniranja sveučilišta. Posebna se pažnja usmjerila na strane studente i zaposlenike za koje vlasti sumnjaju da su sudjelovali u kontroverznim prosvjedima na kampusu zbog rata između Izraela i Hamasa, piše CNN.

Međutim, problem nadilazi spor između jednog sveučilišta i predsjednika -  ovo je dio sve dubljeg raskola između dvije globalne sile.

Kina je godinama bila zemlja iz koje dolazi najviše stranih studenata u SAD. No ti obrazovni odnosi sada se mijenjaju pod utjecajem sve izraženijeg geopolitičkog rivalstva, trgovinskih sukoba i tehnološkog natjecanja.

"Ova administracija drži Harvard odgovornim za poticanje nasilja, antisemitizma i suradnju s Komunističkom partijom Kine na svom kampusu", izjavila je ministrica Kristi Noem. U priopćenju DHS-a navode se navodne veze Harvarda s kineskim institucijama i pojedincima povezanima s vojnim istraživanjima, uključujući i suradnju s entitetom koji je Trumpova administracija stavila na crnu listu zbog navodnih kršenja ljudskih prava. U dokumentu se poziva i na pismo koje su ranije ovoga tjedna poslali američki zastupnici iz obje stranke, u kojem od Harvarda traže informacije o "suradnji s neprijateljskim stranim silama".

Harvard nije odgovorio na upit CNN-a o tim navodima, no u izjavi na svojim mrežnim stranicama poručili su: "Ostajemo predani mogućnosti da primimo strane studente i istraživače koji dolaze iz više od 140 zemalja i koji obogaćuju naše sveučilište i ovu državu."

"Bio sam u šoku"

Američka sveučilišta već desetljećima privlače najtalentiranije studente iz cijelog svijeta, mnogi od njih ostaju u SAD-u, a to se smatra ključnim za znanstvenu i tehnološku moć Amerike, ali i značajnim izvorom prihoda za sveučilišta. Prema novoj odluci DHS-a Harvardu je zabranjeno upisivati strane studente u idućoj akademskoj godini, dok se od trenutačno upisanih traži da se prebace na drugo sveučilište ako žele zadržati svoj status.

Strani studenti čine više od četvrtine svih studenata na Harvardu, a najbrojnija međunarodna skupina dolazi upravo iz Kine, prema podacima Ureda za međunarodnu suradnju Harvarda.
Među njima je i Fangzhou Jiang (30), student Kennedy Schoola, koji kaže da nije mogao vjerovati kada je čuo da bi mogao izgubiti status.

"Bio sam potpuno u šoku nekoliko minuta. Nisam mogao ni zamisliti da bi administracija mogla ići ovako daleko", rekao je Jiang, inače osnivač konzultantske tvrtke koja pomaže stranim studentima u upisu na elitna američka sveučilišta. "Odmalena sam znao da je Harvard sinonim za najbolje sveučilište na svijetu."

Sveučilišta poput Harvarda, Princetona i Yalea dobro su poznata u kineskoj srednjoj klasi, gdje su američke diplome godinama bile karta za prestiž i napredak u izrazito kompetitivnom društvu.

Kina je bila najveći izvor stranih studenata u SAD

Kina je bila najveći izvor stranih studenata u SAD-u neprekidno od 2009. do 2023., kad ju je pretekla Indija, pokazuju podaci Open Doorsa, baze koju podupire američko Ministarstvo vanjskih poslova. Tijekom tih godina obrazovne veze dviju zemalja rezultirale su bliskom suradnjom američkih i kineskih znanstvenika, dok su američka sveučilišta i industrija profitirali zahvaljujući dolasku vrhunskih talenata iz Kine i drugih zemalja.

Među bivšim studentima Harvarda je i Liu He, bivši kineski potpredsjednik vlade, koji je imao važnu ulogu u pregovorima o prvoj fazi trgovinskog sporazuma s Trumpom. No ti su odnosi posljednjih godina pod sve većim povećalom jer SAD sve više doživljava Kinu kao tehnološkog suparnika i prijetnju vlastitom statusu globalne sile.

U akademskoj godini 2023./2024. u SAD-u je studiralo više od 277 tisuća kineskih studenata, što je značajan pad u odnosu na rekordnu 2019./2020., kada ih je bilo preko 372 tisuće. Pad je dijelom posljedica pandemije covida, ali i rastućih političkih napetosti. Istovremeno, porast nacionalističkog sentimenta i naglasak na sigurnost u Kini promijenili su percepciju vrijednosti američkih diploma u odnosu na kineske.

Povratak mozgova

Optužbe DHS-a da Harvard surađuje s institucijama i pojedincima povezanim s vojnim istraživanjima dio su šire zabrinutosti u Washingtonu da Kina preko akademskih krugova dobiva pristup osjetljivoj tehnologiji s potencijalnom vojnom primjenom. Zbog sumnji u špijunažu Trump je još u prvom mandatu uveo zabranu izdavanja viza za diplomante STEM fakulteta povezanih s kineskom vojskom.

Njegova administracija pokrenula je i takozvanu China Initiative, nacionalni sigurnosni program za borbu protiv kineske špijunaže i krađe tehnologije s američkih sveučilišta. Program je kasnije ukinut pod Bidenom nakon kritika da se radi o pretjerivanju i diskriminaciji nedužnih kineskih Amerikanaca.

Iako zabrinutost dijele studenti iz brojnih zemalja, kineski studenti i znanstvenici trenutačno su pod osobitim pritiskom, što se već osjeća. Tako se tijekom prošle godine najmanje desetak istaknutih znanstvenika kineskog podrijetla vratilo iz SAD-a u Kinu, gdje su preuzeli pozicije na vodećim sveučilištima, doznaje CNN.

Za one koji su tek na početku svoje karijere ova najnovija odluka ostavlja ih u neizvjesnosti. Među njima je i 22-godišnja Sophie Wu iz kineskog tehnološkog središta Shenzhena, koja je upisana na diplomski studij na Harvardu ove jeseni, nakon što je završila preddiplomski u SAD-u. Kaže da se nakon vijesti "osjećala otupjelo".

"Nisam očekivala da će administracija donijeti ovako nerazumnu odluku, i čini mi se više kao osveta nego kao ozbiljna politika", rekla je CNN-u. "Međunarodni studenti postali su taoci političkih obračuna."