U POSLJEDNJIH nekoliko desetljeća znanstvenici su zabilježili zabrinjavajući porast broja slučajeva raka debelog crijeva među mladim odraslim osobama u brojnim zemljama. Prema nekim podacima, incidencija se od 1990-ih do danas gotovo udvostručila.

Mogući uzrok porasta

Nedavno dovršena međunarodna studija, objavljena u časopisu Nature, otkrila je da bi ključnu ulogu u ovom trendu mogao igrati toksin kolibaktin koji proizvode određeni sojevi bakterije Escherichia coli u crijevima.

Naime, analizom uzoraka tumorskog tkiva uzetih od 981 osobe iz 11 zemalja, znanstvenici su otkrili da su mutacije povezane s kolibaktinom bile 3,3 puta češće kod pacijenata kojima je dijagnostika provedena prije 40. godine života u usporedbi s onima kod kojih je provedena u dobi od 70 godina i više.

Ove mutacije, koje ostavljaju specifičan "genetski otisak", sugeriraju da izloženost kolibaktinu u ranom djetinjstvu, vjerojatno prije desete godine života, može značajno povećati rizik od razvoja raka debelog crijeva u kasnijim godinama.

Prof. Ludmil Alexandrov sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu kaže da su "ti mutacijski uzorci svojevrstan povijesni zapis u genomu te da ukazuju na izloženost kolibaktinu u ranom životu kao pokretačku silu koja stoji iza bolesti koja se javlja u ranoj dobi".

Problematičan način života

Iako točan mehanizam izloženosti još nije potpuno razjašnjen, na temelju više ranijih istraživanja pretpostavlja se da bi povećanoj prisutnosti bakterija u crijevima koje stvaraju kolibaktin mogli pridonijeti čimbenici poput infekcija u djetinjstvu, uporabe antibiotika i konzumacije ultraprerađene hrane.

Dr. Marcos Díaz-Gay, koautor studije, rekao je da se nisu planirali fokusirati na kolorektalni karcinom koji se javlja u ranoj dobi kada su započeli taj projekt.

„Naš izvorni cilj bio je ispitati globalne obrasce kolorektalnog karcinoma kako bismo razumjeli zašto neke zemlje imaju mnogo veće stope od drugih. No, kako smo dublje analizirali podatke, jedno od najzanimljivijih i najupečatljivijih otkrića bilo je koliko često su se mutacije povezane s kolibaktinom pojavljivale u slučajevima koji se javljaju u ranoj dobi," dodao je.

Različito za različite regije

Zanimljivo je da su ove mutacije posebno česte u zemljama s visokim stopama raka debelog crijeva među mladima, što sugerira da okolišni i prehrambeni čimbenici specifični za određene regije mogu igrati značajnu ulogu.

Díaz-Gay kaže da je moguće da različite zemlje imaju različite nepoznate uzroke.

"To bi moglo otvoriti mogućnost za ciljane, regionalno specifične strategije prevencije", dodao je.

Ova otkrića naglašavaju važnost ranog otkrivanja i prevencije, uključujući razvoj testova stolice koji bi mogli otkriti prisutnost mutacija izazvanih kolibaktinom.

Alexandrov upozorava da bi "netko tko do desete godine života stekne jednu od ovih mutacija koje pokreću bolest, mogao biti desetljećima ispred rasporeda za razvoj kolorektalnog karcinoma i oboljeti u dobi od 40 godina umjesto sa 60."

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila uzročna veza između kolibaktina i ranog razvoja raka debelog crijeva. Međutim, nova studija pruža vrijedne uvide u moguće mehanizme njegova razvoja, čime otvara nove puteve za prevenciju i liječenje.

I druge vrste raka mogle bi se začinjati u mladosti

Alexandrov kaže da to mijenja način na koji razmišljamo o raku.

"Možda se ne radi samo o onome što se događa u odrasloj dobi – rak bi potencijalno mogao biti pod utjecajem događaja u ranom životu, možda čak i u prvim godinama", istaknuo je.

U međuvremenu, održavanje zdrave prehrane bogate vlaknima, ograničavanje konzumacije prerađene hrane i redoviti liječnički pregledi ostaju ključni koraci u očuvanju zdravlja crijeva.

Porast incidencije od 3% godišnje

Naš gastroenterolog dr. sc. Božo Radić kaže da sve češće dijagnosticira rak debelog crijeva pacijentima u 30-ima i 40-ima – i to nerijetko bez prisutnih klasičnih rizičnih čimbenika poput pozitivne obiteljske anamneze, upalnih bolesti crijeva, pretilosti, pušenja ili sjedilačkog načina života.

„Ovo osobno opažanje u skladu je sa službenim američkim, ali i međunarodnim podacima koji upozoravaju na sve češće otkrivanje bolesti u uznapredovalom stadiju kod osoba mlađih od 50 godina. U toj skupini incidencija uznapredovalog kolorektalnog karcinoma raste za otprilike 3% godišnje, a smrtnost za 1% godišnje, što dodatno potvrđuje potrebu za ranijim prepoznavanjem i prilagodbom dijagnostičkog pristupa. U populaciji mlađoj od 55 godina udio oboljelih porastao je s 11% u 1995. na 20% u 2019.", ističe Radić.

Nalaze treba pretvoriti u akciju

Iako te spoznaje zasad još nisu ugrađene u službene smjernice, Radić kaže da je sve jasnije kako treba ranije početi razmišljati o ulozi prehrane, sastavu crijevnog mikrobioma i ranoj izloženosti antibioticima.

„Najnoviji uvidi iz studije objavljene u Natureu, koji povezuju bakterijski toksin kolibaktin s mutacijama karakterističnim za karcinom u mlađoj dobi, otvaraju novo poglavlje u gastroenterologiji u kojem mikrobiom prelazi iz teorijskog koncepta u konkretan klinički alat", zaključuje Radić.