ŽENE zaposlene u zdravstvu, obrazovanju i ugostiteljstvu pod najvećim su rizikom od sagorijevanja na poslu, a mnoge simptome ne prepoznaju sve dok ne postanu ozbiljni. Novo istraživanje tvrtke Westfield Health pokazalo je da žene u nekim zanimanjima sagorijevanje doživljavaju gotovo dvostruko češće od muških kolega, piše Mirror.

Što je sagorijevanje na poslu?

Stručnjakinja Cathy Lawson objasnila je zašto su žene u tim profesijama izloženije tom riziku te navela tri ključna koraka kojima mogu spriječiti da sagorijevanje ostavi posljedice na posao, odnose i zdravlje.

"Sagorijevanje nije samo osjećaj umora. Riječ je o stanju kronične fizičke i emocionalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim stresom, koje može narušiti radnu sposobnost, odnose i fizičko zdravlje. Zabrinjava to što je među zaposlenim ženama u Ujedinjenom Kraljevstvu sve češće", rekla je stručnjakinja iz Westfield Healtha.

Sektori u kojima je problem najizraženiji

Istraživanje je pokazalo da se dvije od pet žena u Ujedinjenom Kraljevstvu često ili stalno osjećaju kao da su na rubu sagorijevanja, dok je takvih među muškarcima manje od trećine. U nekim zanimanjima i sektorima taj je udio među ženama još i veći.

Najveći udio, čak 49 posto, zabilježen je među ženama koje rade u zdravstvu i socijalnoj skrbi, poput medicinskih sestara, njegovateljica i socijalnih radnica. Odmah iza njih su zaposlene u trgovini, prometu i ugostiteljstvu, gdje ih 48 posto navodi da se osjećaju sagorjelo. Visok udio, 43 posto, zabilježen je i među ženama u javnoj upravi i obrazovanju, primjerice učiteljicama i državnim službenicama.

Stručnjakinja ističe da takvim brojkama pridonosi upravo fizička i emocionalna zahtjevnost tih poslova. "Medicinske sestre, učiteljice, njegovateljice i druge žene koje rade s ljudima svaki dan daju velik dio sebe. Kad se tome pridodaju ograničena fleksibilnost, manje mogućnosti za odmor i oporavak te velika odgovornost bez odgovarajuće podrške, lako se stvore uvjeti za sagorijevanje", rekla je.

"Nevidljivi teret" izvan posla

Studija je pokazala i da su žene općenito sklonije sagorijevanju od muškaraca, bez obzira na sektor u kojem rade. Kad su se uzeli u obzir i pritisci izvan radnog mjesta, razlika je bila još izraženija. "Mnoge žene i izvan posla nose dodatni, nevidljivi teret - brinu o drugima, vode kućanstvo i pružaju emocionalnu podršku obitelji i prijateljima. Taj posao ne završava kad završi radno vrijeme", dodala je Lawson.

"Kad ste pod tolikim stalnim pritiskom u svakom području života, vrlo se teško doista oporaviti. A bez oporavka, sagorijevanje je gotovo neizbježno."

Tri ključna koraka za pomoć

Stručnjakinja je pozvala sve koji osjećaju da su na rubu snaga da poduzmu tri važna koraka. Prvi je razgovor s poslodavcem. Lawson savjetuje da provjerite nudi li tvrtka program pomoći zaposlenicima, koji često uključuje besplatno savjetovanje i podršku za mentalno zdravlje. Poslodavac može i prilagoditi opseg posla, omogućiti fleksibilnije radno vrijeme ili privremeno uvesti druge potrebne prilagodbe.

Drugi je korak odlazak liječniku obiteljske medicine. Iako sagorijevanje nije službena dijagnoza, može se preklapati s drugim stanjima, poput anksioznosti, kod kojih stručna pomoć može biti korisna. Treći je korak uvođenje promjena ondje gdje je to moguće. Briga o općem zdravlju - kvalitetan san, uravnotežena prehrana i dovoljno pauza tijekom dana - može pomoći u lakšem nošenju sa stresom i sagorijevanjem.