SUVREMENI automobil odavno je postao spremište podataka. Već su se početkom devedesetih godina radila istraživanja koliko podataka suvremeni automobil pohranjuje i dijeli. Rezultati su bili iznenađujući, ali i zastrašujući, jer žudnja za podacima je beskrajna.

Više od 100 senzora i kamera pretvara suvremeni automobil u neumornog sakupljača podataka. U ovoj godini dodatno su uvedeni sofisticirani sustavi koji institucionaliziraju prikupljanje podataka. Novi su sustavi blagotvorni za sigurnost, ali istovremeno i živciraju.

Kada se prekrše zakonski propisi, nova vozila postaju pokretne alarmne jedinice. Piskanje se čuje već pri prvom kilometru na sat prekoračenja brzine, kao i pri napuštanju trake ili ako ste ometeni ili umorni (skener za oči). Upozorenja se šalju zvukovima i vizualnim signalima. Piskanje ponekad može dovesti do očaja. Kineski proizvođači poput marke Nio već razvijaju digitalne suvozače koji opominju ili hvale svoje ljudske vozače, ovisno o situaciji.

Automobil te kontrolira

Proizvođači su već ugradili digitalne automatizme koji upozoravaju kada ste zaboravili svoj mobilni telefon ili traže od vozača da provjeri jesu li djeca ili životinje napustili vozilo. U nekim vozilima, ako je to slučaj, automobil se neće zaključati: unutrašnjost se skenira.

No, ono što će biti obavezno u EU od 2024. godine nadmašit će sve to. Primjerice, inteligentni sustav za kontrolu brzine: propisana brzina bilježi se putem kamera, kartografskih podataka ili signala infrastrukture. Ako se prekorači ograničenje, vozilo upozorava ili automatski preuzima kontrolu nad brzinskim limitima u tempomatu ili limiteru brzine. Onemogućavanje mora biti moguće, ali prilikom svakog pokretanja vozila automatski će se ponovo aktivirati.

Crna kutija poput one u zrakoplovu

U automobil dolazi crna kutija kojoj je zadatak zapisivanje podataka tijekom eventualne nesreće. Službeno se podaci ne smiju koristiti kako bi se više znalo o vozilu i vozaču, već smiju služiti samo u istraživanju nesreća, no namjera je jasna: s podacima se može dalje poticati autonomnu vožnju, sustavno eliminirati opasna raskrižja i nepravilnosti te ih integrirati u proizvođačke sustave. 

Bivši šef VW-a Herbert Diess kaže da će od 2030. godine novi automobili sigurno već autonomno voziti. Usput rečeno: tijekom 2024. godine možemo očekivati senzore koji će spriječiti pokretanje vozila ako osjete miris alkohola. 

Međutim, ova digitalna revolucija ima i svoj ekonomski problem: u malim automobilima, kod kojih je manja zarada, te mjere je gotovo nemoguće realizirati zbog visokih cijena takvih tehničkih pomagala. Tek će se kroz masovnu proizvodnju uspjeti postići povoljnija cijena.