KRATKI raspon pažnje, pretjerana ovisnost o tehnologiji i manjak interesa za učenje, to su optužbe koje se sve češće vežu uz generaciju alfa.

Djeca rođena od 2010-ih do sredine 2020-ih ulaze u obrazovni sustav koji se znatno razlikuje od onoga kroz koji je prošla generacija Z. Budući da su još kao mala djeca doživjela pandemiju covida, generacija alfa sada prolazi kroz školovanje u vremenu kada je tehnologija sveprisutna u učionicama.

Prema raspravama na društvenim mrežama, njihovo obrazovanje daleko je od glatkog procesa. Učitelji i edukatori koji objavljuju sadržaj na mrežama sve češće upozoravaju na izazove koje ova generacija donosi, posebno u odnosu prema učenju i tehnologiji.

Zabrinutost, međutim, nije ograničena samo na društvene mreže. Izvješće Nacionalnog centra za obrazovne statistike SAD-a iz siječnja 2025. pokazalo je da su vještine čitanja i matematike kod učenika četvrtih i osmih razreda u mnogim državama ispod nacionalnog prosjeka.

"Rezultati iz 2024. jasno pokazuju da učenici nisu na razini na kojoj bi trebali biti", rekla je povjerenica Peggy Carr.

S kojim se teškoćama susreće generacija alfa?

Učiteljica Elizabeth McPherson, poznata na TikToku kao Ms. Mac, za Newsweek je izjavila: "Primjećuje se velik pad uključenosti učenika i preuzimanja odgovornosti. Mnogi izgledaju nezainteresirano i odvojeno od vlastitog obrazovanja, i to nije samo stvar motivacije, već dublji, sustavni problem."

Navela je i da učenici sve manje polažu ispite, a sve češće izostaju s nastave: "Kada učenici vide da mogu proći razred s minimalnim trudom i da kronično izostajanje nema posljedica, prestaju u tome vidjeti smisao, ni mentalno ni fizički nisu prisutni."

Matt Eicheldinger, bivši učitelj i autor s liste bestselera New York Timesa, kazao je kako se promjene u fokusu i angažmanu učenika najviše primjećuju u tri trenutka: kad su pametni telefoni postali uobičajeni, kad su škole uvele uređaje za svakog učenika i u povratku u škole nakon pandemije.

Posebno je naglasio probleme u srednjim školama: "Učenici nisu samo koristili telefone tijekom nastave, s njima su u školu unijeli i sve probleme društvenih mreža, uključujući online nasilje i anksioznost. To je dodatno opteretilo nastavnike, pedagoge i ravnatelje."

Učitelj i TikTok kreator Gabe Dannebring, koji ima više od milijun pratitelja, rekao je: "Primjećujem da se generacija alfa teško koncentrira. Naviknuti su na stalnu stimulaciju putem tehnologije, pa im je teško dulje vrijeme biti usmjereni na zadatke."

Dodaje i da su mnogi izrazito anksiozni, osobito kad trebaju govoriti pred drugima: "Nikada nisam vidio toliko napadaja panike kad učenici moraju prezentirati pred razredom."

Kako tehnologija utječe na ovu generaciju?

"Tehnologija duboko oblikuje ovu generaciju, i pozitivno i negativno", kaže McPherson. "S jedne strane, djeca imaju neograničen pristup znanju, što je ogromna prednost. No s druge strane, ta dostupnost potiče želju za trenutnim rezultatima, što otežava prihvaćanje sporijih, zahtjevnijih procesa učenja."

Dannebring se slaže: "Učenici su navikli na brzu stimulaciju i nagrade putem mobitela. Klasična nastava, koja ide sporije i traži strpljenje, zbog toga im djeluje dosadno."

Eicheldinger je spomenuo uvođenje iPada za svakog učenika: "U početku smo bili uzbuđeni jer je to omogućilo bolju organizaciju, lakšu komunikaciju s roditeljima, pristup internetu i raznim resursima... No uskoro smo shvatili da učenici ne mogu prestati igrati igrice ni dok traje nastava. Neki nisu mogli izdržati ni da ne dodiruju ekran, samo da listaju početni zaslon."

Dodaje da ekranima nisu izloženi samo u školi: "Imali smo učenike koji bi cijeli dan bili na ekranu, a zatim kod kuće provodili još 4–5 sati ispred drugog ekrana."

Sve to utječe i na odnos prema čitanju i pisanju.

"Zbog algoritama društvenih mreža, djeca dobivaju sadržaj koji je brz, zabavan i prilagođen njihovim interesima. Nakon toga, zadaci poput čitanja ili pisanja gube na privlačnosti", kaže Dannebring.

McPherson dodaje: "Mnogi učenici ne vide vrijednost u čitanju i pisanju ako im to ne donosi izravnu korist. Intrinzična motivacija, ona koja nas tjera da učimo čak i kad je teško, sve je rjeđa."

Što se treba promijeniti?

"Moramo vratiti odgovornost u školstvo", kaže McPherson. "Ali i prilagoditi kurikulum i način na koji podučavamo. Ova generacija je drugačija. Stari modeli više ne funkcioniraju. Trebamo više nastave usmjerene na učenike, projekte, rasprave, simulacije, primjenu znanja u stvarnom životu."

Eicheldinger naglašava važnost medijske pismenosti: "Učenici često prihvaćaju prvo što pročitaju, ili češće vide, kao istinu, iako se radi o mišljenju osobe koja možda uopće nije stručna za temu."

Dannebring upozorava i na ulogu umjetne inteligencije: "Neki učenici su toliko vješti u korištenju AI alata da učitelji ni ne znaju da su radovi u potpunosti napravljeni uz pomoć umjetne inteligencije. Tehnologija može biti moćan alat, ali i izazov s kojim se obrazovanje još nije u potpunosti nosilo."

McPherson zaključuje: "Ne trebamo odbaciti tradiciju, nego je prilagoditi. Vrijeme je da ponovno osmislimo kako škola izgleda, zajedno s učiteljima i učenicima, jer upravo su oni svakog dana u učionicama."