ŠTETNOST alkohola povezuje se s povećanim rizikom od raka, bolesti jetre, povišenog krvnog tlaka i drugih zdravstvenih problema. Alkohol također ima snažan utjecaj na kognitivne sposobnosti. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Neurology otkriva da redovita konzumacija određenog broja alkoholnih pića tjedno povećava rizik od oštećenja mozga koja su povezana s razvojem demencije.

Istraživanje provedeno na uzorcima mozga nakon smrti

Brazilski znanstvenici analizirali su mozak 1.781 preminule osobe pomoću obdukcije, a informacije o navikama pijenja prikupili su od članova obitelji. Sudionici su podijeljeni u četiri skupine: nikad nisu pili, umjereni konzumenti (do sedam standardnih pića tjedno), teški konzumenti (osam ili više pića tjedno) te bivši konzumenti (oni koji nisu pili najmanje tri mjeseca, ali su ranije pili u velikim količinama).

Standardno piće definirano je kao 14 grama alkohola, odnosno oko 3.5 dcl piva ili 1.5 dcl vina.

Iako postoji mogućnost da su članovi obitelji netočno procijenili količinu konzumiranog alkohola, stručnjaci ističu da rezultati potvrđuju ono što medicina već dugo pretpostavlja - kronična konzumacija alkohola negativno utječe na zdravlje mozga.

"Rezultati potvrđuju sumnje da je kronično pijenje povezano s demencijom i Alzheimerovom bolešću", rekao je liječnik Mike Sevilla. On nije sudjelovao u istraživanju.

Kada se osobe smatraju "teškim alkoholičarima"?

Zanimljivo je da se "teškim" pijenjem u ovom istraživanju smatra već osam ili više pića tjedno - što je čaša vina svaki dan i još dvije u subotu. To je znatno manje od onoga što mnogi intuitivno smatraju prekomjernim.

"Ljudi često misle da je teški alkoholičar netko tko pije bocu votke dnevno, ali ovo istraživanje pokazuje da i znatno manja količina može štetiti mozgu", upozorio je neurolog Brendan Kelley iz Texasa.

Što su znanstvenici otkrili?

Osobe koje su pile osam ili više pića tjedno imale su 133% veći rizik od razvoja hijaline arterioskleroze - zadebljanja i očvršćivanja krvnih žila u mozgu. Bivši teški konzumenti imali su 89% veći rizik, a umjereni konzumenti 60% veći rizik od istog stanja. Ovo oštećenje krvnih žila može uzrokovati male moždane udare, koji povećavaju rizik od demencije.

"Zdrava cirkulacija krvi ključna je za zdrav mozak. Krv dovodi kisik, vitamine i minerale neuronima, ali i odvodi štetne tvari", objašnjava Kelley. Kada krvne žile otvrdnu, otežano je opskrbljivanje mozga hranjivim tvarima, a toksini se teže uklanjaju. Neurologija sve više naglašava važnost zdravlja krvnih žila u prevenciji kognitivnih oštećenja.

Osim toga, kod teških i bivših teških konzumenata alkohola zabilježene su veće razine neurofibrilarnih klupka (tau proteina) - za 41% i 31% u odnosu na osobe koje nisu pile. Riječ je o promjenama koje su izravno povezane s uznapredovalom Alzheimerovom bolešću.

"Čak i ako osoba više ne pije, šteta na mozgu je možda već učinjena, a rizik od demencije i dalje prisutan", dodaje dr. Sevilla.

Nije kasno za promjene

Bez obzira na dob, nikada nije kasno za uvođenje zdravijih navika. Ako primjećujete da redovito pijete više od sedam pića tjedno, stručnjaci savjetuju da pokušate smanjiti unos alkohola - zbog zdravlja mozga, ali i općeg zdravlja. "Sve što je dobro za srce, dobro je i za mozak - poput redovite tjelovježbe, uravnotežene prehrane i pravilne terapije," poručuje Kelley.

Također je istaknuo da su teški konzumenti alkohola u istraživanju često i pušači - što dodatno opterećuje krvožilni sustav. "Čak i osobe koje u sedamdesetima prestanu pušiti mogu osjetiti pozitivne promjene na zdravlje mozga i tijela," zaključuje Kelley.