STOMATOLOZI upozoravaju na "tihu" naviku uzrokovanu stresom koja može trajno oštetiti zube, a da mnogi ljudi toga uopće nisu svjesni. Problem je u tome što se najčešće događa nesvjesno, pa šteta nastane i prije nego što osoba shvati što se događa. Dok visoku razinu stresa većina povezuje s poremećajima spavanja, lošim raspoloženjem ili glavoboljama, malo tko razmišlja o posljedicama koje stres ostavlja na zdravlje usne šupljine, piše Express.

Dr. Bhavika Parekh, oralna kirurginja, ističe kako stomatolozi sve češće primaju pacijente s istrošenim zubima, napuknutom caklinom i bolovima u čeljusti. Uzrok je najčešće bruksizam, nesvjesno škripanje ili stiskanje zuba, uglavnom tijekom spavanja.

"Znakovi su nepogrešivi kada znate što tražite. Zubi postaju ravniji nego što bi trebali biti, caklina puca, a pacijenti se žale na buđenje s ukočenom čeljusti ili tupom glavoboljom svakog jutra", objasnila je. "Kada ih pitam o razini stresa, to je gotovo uvijek zajednička poveznica. Na zubima se često može iščitati razina stresa puno prije nego što osoba sama poveže simptome s uzrokom."

Oštećenja uzrokovana bruksizmom tiho se nakupljaju mjesecima, pa i godinama, sve dok neki izraženiji problem ne privuče pažnju. To može biti napuknut zub, uporna bol u čeljusti koja ne popušta ili iznenadna pojačana osjetljivost zuba. "Dok pacijenti dođu sa simptomima koje su napokon primijetili, ja na njihovim zubima već vidim dugoročnu štetu", kaže dr. Parekh. "To je jedan od onih problema kod kojih vrijedi pravilo 'što prije, to bolje'."

Bruksizam pogađa i djecu

Ovaj problem ne pogađa samo odrasle, bruksizam je čak češći kod djece i tinejdžera. S obzirom na to da su ispitni rokovi u punom jeku, a slijedi i objava rezultata, nadolazeći tjedni predstavljaju jedno od najstresnijih razdoblja u godini za mlade.

"Djeca i tinejdžeri jednako su podložni stresu kao i odrasli, često i više, no roditelji rijetko povezuju simptome s uzrokom. Ako se vaše dijete budi s bolovima u čeljusti, ima česte jutarnje glavobolje ili noću čujete da škripi zubima, to su znakovi za uzbunu. Razdoblje oko ispita i objava rezultata posebno je važno vrijeme za obratiti pažnju", dodala je dr. Parekh.

Što učiniti ako sumnjate da škripite zubima

Provjerite simptome ujutro. Ukočena čeljust, tupa glavobolja ili osjetljivi zubi nakon buđenja klasični su znakovi. Većina ljudi takve simptome jednostavno pripisuje umoru.

Razgovarajte sa svojim stomatologom. Ne morate čekati da vas zub zaboli. Recite stomatologu da sumnjate na škripanje zubima, a on će na temelju pregleda moći utvrditi postoje li dokazi za to. Što prije reagirate, to bolje.

Raspitajte se o udlazi za zube. Najčešće rješenje je udlaga izrađena po mjeri koja se nosi tijekom spavanja. Ona neće ukloniti stres, ali će zaštititi zube od daljnjeg oštećenja dok se bavite uzrokom problema.

Razmislite o botoksu za čeljust. Kod upornog ili vrlo jakog škripanja, neki stomatolozi nude injekcije botoksa u čeljusni mišić kako bi se smanjila snaga stiskanja. Iako zvuči drastično, postupak je brz, učinkovit i sve češći u težim slučajevima.

Regulirajte navike korištenja ekrana prije spavanja. Istraživanja pokazuju da svaki dodatni sat korištenja ekrana u krevetu povećava rizik od nesanice za 59 %. Manje pregledavanja sadržaja na mobitelu, a više opuštanja pomoći će i vašoj čeljusti.