KARDIOLOZI sve češće upozoravaju na jedan od najopasnijih i najpodcjenjenijih problema današnjice - pretjerano sjedenje, osobito među ljudima koji rade uredske poslove. Istraživanja pokazuju da neki zaposlenici provedu i do 89 posto radnog vremena sjedeći, što ozbiljno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i prerane smrti.

Iako mnogi misle da će redovito vježbanje popraviti štetu, znanost kaže drukčije. "Čak ni preporučenih 150 minuta tjedne tjelovježbe nije dovoljno da se neutraliziraju negativni učinci cjelodnevnog sjedenja", upozorava dr. Catherine Weinberg, kardiologinja iz njujorške bolnice Lenox Hill.

Sjedenje "uspavljuje" tijelo i stvara savršene uvjete za bolest

Kada satima ne ustajemo, naše tijelo ulazi u stanje pasivnosti. Protok krvi se usporava, mišići miruju, a metabolizam slabi. "Vaše tijelo je kao automobil - dizajnirano je za kretanje, a ne za mirovanje", slikovito objašnjava dr. Weinberg.

Dr. Cheng-Han Chen, interventni kardiolog, dodaje da sjedilački način života otežava cirkulaciju i može dovesti do visokog krvnog tlaka, poremećaja u radu srca i stvaranja krvnih ugrušaka. A upravo su ugrušci čest uzrok moždanog i srčanog udara.

"Važno je pomicati noge, mijenjati položaj, ustajati - jer krvni ugrušci mogu nastati već nakon nekoliko sati neprekidnog sjedenja", kaže dr. Alfonso Waller s Medicinskog fakulteta Rutgers New Jersey.

I redovito kretanje nije dovoljno ako cijeli dan sjedite

Čak i ako trenirate nekoliko puta tjedno, to ne znači da ste zaštićeni. "Tjelesna aktivnost je korisna, ali ako ostatak dana provedete sjedeći, i dalje ste u rizičnoj skupini", kaže dr. Dawn Warner Kershner iz The Heart Centra u Baltimoreu.

Dodaje kako čak i 6000 koraka dnevno, što je manje od često spominjanih 10.000, može imati značajan učinak, ali to je teško postići ako sjedite osam sati dnevno.

Navika koju moramo hitno promijeniti

Rješenje ne leži u promjeni posla, već u uvođenju redovitih pauza za kretanje. Istraživanja pokazuju da samo 20 do 25 minuta lagane aktivnosti dnevno može značajno smanjiti rizik od prerane smrti - ako se rasporedi kroz dan.

"Kratke šetnje, uspon po stepenicama, istezanje - sve to pomaže u očuvanju srca", ističe dr. Chen. Dodaje da čak i jedna do dvije minute kretanja svakih sat vremena mogu napraviti razliku.

Dr. Waller savjetuje da u svoj raspored ugradimo podsjetnike. "Idite do aparata za vodu, prošećite hodnikom, razgovarajte stojeći. To su male promjene, ali dugoročno čine puno."

Hodajte dok telefonirate i izbjegavajte pasivnu pauzu

Dr. Weinberg preporučuje da svaki telefonski poziv iskoristite kao priliku za kretanje. "Ako razgovarate, nemojte sjediti. Hodajte, istežite se - bilo kakvo kretanje je bolje nego mirovanje."

Ako ne volite alarme i podsjetnike, pokušajte stvoriti naviku: ustanite svakog punog sata, napravite nekoliko koraka ili kratko istezanje. Tih nekoliko minuta može biti presudno za vaše srce, krvne žile i opće zdravlje.

Svakodnevno kretanje je ključno za zdravlje

Ne trebamo ići u teretanu svaki dan, ali ne smijemo ignorirati sate provedene u sjedećem položaju. Naše tijelo nije dizajnirano za to, a posljedice se gomilaju s vremenom.

Ako radite uredski posao, iskoristite svaku priliku za kretanje. Hodajte, istežite se, krećite se tijekom dana. Vaše srce će vam biti zahvalno.