Foto: Shutterstock

POLAKO se približavamo peridou viroza i prehlada na koje su neki podložniji više, a neki manje. Što napraviti ako redovito trenirate a često pokupite neku prolaznu, blagu gripu ili prehladu? Kada trenirati, a u kojem slučaju treba pauzirati od svih aktivnosti, i kada trening zapravo može i pomoći kod oporavka?

Utjecaj tjelovježbe na imunološki sustav je vrlo kompleksno pitanje; osobe koje ne vježbaju redovito imaju nešto lošiji imunološki sustav od osoba koje su konstantno u treningu, ali pak intenzivna tjelovježba može ga narušiti, posebice akutno. Nakon dugog intenzivnog i iscrpljujućeg treninga organizam je podložniji virusima i prehladama.

Treba li trenirati ili ne kada smo bolesni ovisi o mnogo faktora. Generalno pravilo može biti: možemo trenirati ako smo bolesni od vrata prema gore, a ne smijemo trenirati u suprotnome, ako smo bolesni od vrata prema dolje. Dakle, ako imate začepljen nos, blagu glavobolju, natečeno grlo, blagu prehladu i kihanje, možete trenirati, a ako se radi o povećanoj temperaturi, povraćanju, ili je prisutan kašalj iz prsa, tada nikako nije preporučljivo trenirati- možete samo pogoršati stanje.

Međutim, istraživnja pokazuju kako trening može pozitivno utjecati na prehlade i slabije viroze, zapravo u onim trenucima kada "osjećate" da bi se mogli razboljeti. Trening umjerenog intenziteta s nešto manjom količinom rada (volumenom) potiče rad imunološkog sustava i bolja je opcija nego ne raditi ništa. Važno je da trening bude umjeren i da ne traje predugo, između 20-40 minuta. Ako trenirate u teretani ili na neki drugi način vaš trening sadržava vježbe snage, opterećenja ne smiju biti veća od 50%-60% 1RM-a, a ukoliko radite neke aerobne aktivnosti pripazite da puls održavate u rasponu od 130-150 otkucaja u minuti, ne više od toga, i nemojte raditi intervale (hiit i sl.), već na primjer kontinuirano trčite ili biciklirajte umjerenim tempom. Ako napravite umjeren trening to će vam pomoći da se oporavite brže, ali ako pretjerate vaše će se bolovanje produžiti.