NAČIN na koji pripremate kavu mogao bi utjecati na proces starenja, pokazuje nova studija. Znanstvenici su analizirali podatke gotovo 50.000 odraslih osoba i otkrili da je pijenje filter kave povezano s pokazateljima sporijeg biološkog starenja. Suprotno tome, konzumacija instant kave povezuje se s markerima ubrzanog starenja. Rezultati, objavljeni u časopisu "npj Science of Food", upućuju na to da bi metoda pripreme mogla biti važan faktor.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da se radi o opservacijskoj studiji koja utvrđuje poveznice, a ne uzročno-posljedičnu vezu. Razlikama mogu pridonijeti i drugi životni faktori, od prehrane do genetike, prenosi NDTV.

Što je biološko starenje?

Za razliku od kronološke dobi, koja je samo broj proživljenih godina, biološka dob odražava stvarno stanje stanica, tkiva i organa. Dvije osobe iste kronološke dobi mogu imati potpuno različitu biološku dob, na koju utječu genetika, stil života, prehrana i okoliš. Znanstvenici zato koriste markere biološkog starenja za procjenu općeg zdravlja i rizika od bolesti.

U ovoj studiji korištene su tri provjerene mjere. Prva je relativna duljina telomera leukocita (rLTL), pokazatelj staničnog starenja gdje se kraći telomeri povezuju sa starenjem i bolestima. Druga je ubrzanje PhenoAgea (PhenoAgeAccel), procjena biološke dobi na temelju kliničkih biomarkera. Treća je ubrzanje biološke dobi po metodi Klemera-Doubala (KDM-BAAccel), koja se također temelji na fiziološkim pokazateljima.

Ključni nalazi istraživanja

Istraživači su obradili podatke o prehrani i zdravlju 49.414 sudionika iz baze UK Biobank, prosječne dobi od 56,4 godine. Podaci o konzumaciji kave prikupljeni su anketama, a markeri starenja izmjereni su analizom krvi i drugim kliničkim parametrima.

Analiza je pokazala jasne razlike ovisno o vrsti kave. Konzumacija filter kave bila je povezana s manjim ubrzanjem biološke dobi i duljim telomerima, što su pokazatelji zdravijeg starenja.

S druge strane, unos instant kave povezan je s većim ubrzanjem biološke dobi i kraćim telomerima, što upućuje na brže biološko starenje. Druge metode pripreme nisu pokazale dosljednu povezanost.

Znanstvenici ističu da su te veze ostale prisutne i nakon što su u analizu uključili faktore poput pušenja, indeksa tjelesne mase, tjelesne aktivnosti, unosa alkohola, dodavanja mlijeka ili šećera te postojećih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Razlike u pripremi kave

Iako studija nije dala konačan odgovor zašto postoji razlika, istraživači nude nekoliko mogućih objašnjenja. Filter kava sadrži stotine bioaktivnih spojeva, među kojima su klorogenske kiseline, polifenoli, kofein i antioksidansi. Prijašnja istraživanja već su povezala te spojeve sa smanjenjem upala, boljom osjetljivošću na inzulin i zdravljem srca.

Autori studije su također otkrili da biomarkeri poput cistatina C, bazalnog metabolizma i glikoproteinske acetilacije (GlycA) djelomično objašnjavaju pronađene veze. To sugerira da upalni procesi i metaboličko zdravlje imaju važnu ulogu.

Poznato je da učinci kave na zdravlje ovise o pripremi. Europsko kardiološko društvo (ESC) navodi da nefiltrirana kava sadrži više kafestola i kahweola. To su prirodni spojevi koji u većim količinama mogu povisiti razinu LDL kolesterola, a papirnati filtar ih učinkovito uklanja.

Je li instant kava štetna?

Ne nužno. Istraživači naglašavaju da su utvrđene razlike relativno male i odgovaraju ubrzanju biološke dobi od samo 0,1 do 0,2 godine. Nalazi su statistički značajni, ali njihova praktična važnost za zdravlje pojedinca ostaje nejasna.

Također, važno je ponoviti da opservacijske studije ne mogu dokazati uzročnost. Moguće je da se ljudi koji piju filter kavu razlikuju od onih koji piju instant kavu po drugim životnim navikama, poput kvalitete prehrane, prihoda ili vježbanja, a statistički modeli te razlike ne mogu uvijek u potpunosti uzeti u obzir.

Kava u kontekstu zdravlja

Kava je jedan od najproučavanijih napitaka. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) i nizu velikih studija, umjerena konzumacija općenito se povezuje s nižim rizikom od nekih kroničnih bolesti, poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Ipak, ističe se da učinci mogu varirati među pojedincima.

Opsežan pregled objavljen u časopisu "The BMJ" zaključio je da za većinu odraslih konzumacija tri do četiri šalice kave dnevno donosi više koristi nego štete. No, prekomjeran unos kofeina može pojačati anksioznost i ometati san, a ne preporučuje se trudnicama i osobama s nekim srčanim oboljenjima.

Ograničenja i buduća istraživanja

Autori studije ističu i nekoliko važnih ograničenja. Budući da je studija presječna, ona ne može utvrditi uzrok i posljedicu. Podaci o unosu kave temelje se na izjavama sudionika, koje mogu biti nepouzdane, a većina ispitanika bila je europskog podrijetla, pa se nalazi ne mogu generalizirati na druge populacije.

Također, mjereni su samo markeri starenja, a ne stvarni životni vijek ili pojava bolesti. Zato znanstvenici zaključuju da su potrebna dodatna, dugoročna istraživanja i klinička ispitivanja prije donošenja bilo kakvih preporuka o najboljem načinu pripreme kave.

Zaključno, nova analiza podataka iz UK Biobanka sugerira da bi filter kava mogla biti povezana sa sporijim biološkim starenjem, dok se instant kava povezuje s manje povoljnim ishodima. Ipak, ove rezultate treba uzeti s oprezom. Dok se ne provedu dodatna istraživanja, stručnjaci savjetuju da se umjesto fokusiranja na jedan napitak treba posvetiti cjelokupnom zdravom načinu života, koji uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu aktivnost, kvalitetan san i izbjegavanje duhana.