Američki predsjednik Donald Trump najavio je trenutni početak mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine nakon, kako je opisao, "dugog i vrlo produktivnog" razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Vijest o dogovoru izazvala je burne reakcije u međunarodnoj zajednici, a najviše šokirala europske saveznike Ukrajine.
Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social istaknuo da su tijekom razgovora, koji je trajao sat i pol, on i Putin razgovarali o Ukrajini, Bliskom istoku te suradnji u području umjetne inteligencije. Ključna točka razgovora bila je postizanje mirovnog sporazuma kako bi se okončao sukob u Ukrajini, koji je, prema Trumpu, već odnio milijune života.
"Želimo mir i kraj patnje"
"Dogovorili smo se da odmah počinju pregovori. Naše ekipe započet će rad, a prvi korak bit će poziv ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kako bismo ga obavijestili o razgovoru," poručio je Trump. Dodao je kako je za vođenje pregovora zadužio tim predvođen državnim tajnikom Marcom Rubiom, direktorom CIA-e Johnom Ratcliffeom te savjetnikom za nacionalnu sigurnost Michaelom Waltzom.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov potvrdio je da je razgovor trajao sat i pol te da su se dvojica čelnika složila kako je rješenje sukoba moguće jedino kroz mirovne pregovore. Također, istaknuo je da je Putin pozvao Trumpa u Moskvu kako bi nastavili razgovore uživo.
I Zelenski razgovarao s Trumpom
Nakon što je Trump razgovarao s Putinom, obavio je telefonski razgovor i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ukrajinski čelnik opisao je razgovor kao "dug i značajan", naglasivši spremnost Ukrajine na suradnju.
"Ukrajina želi mir više od ikoga. Definiramo zajedničke korake s Amerikom kako bismo zaustavili rusku agresiju i osigurali trajan, pouzdan mir," izjavio je Zelenski. Iako je sačuvao diplomatski ton, jasno je dao do znanja da Ukrajina neće odustati od svojih ključnih ciljeva, uključujući povratak teritorija izgubljenih od 2014. godine.
Američki zaokret šokirao Europu
Odluka Washingtona da odmah započne pregovore s Rusijom i smanji podršku Ukrajini izazvala je konsternaciju među europskim saveznicima. Prema pisanju Politica, američki ministar obrane Pete Hegseth obavijestio je svoje kolege u Bruxellesu kako Ukrajina nema šanse povratiti Krim i istočne dijelove zemlje.
"Iluzorno je vjerovati da se Ukrajina može vratiti na granice iz 2014. godine. Produžavanje rata samo će donijeti više patnje," rekao je Hegseth. Dodao je kako SAD namjerava smanjiti svoju ulogu u europskoj sigurnosti, prepuštajući europskim državama veću odgovornost za obranu kontinenta.
Njegova izjava izazvala je ogorčenje među europskim diplomatima. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naglasila je da se "o Ukrajini ne može odlučivati bez Ukrajine", dok je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot istaknuo da mir mora biti popraćen sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. On je još pozvao na izravno sudjelovanje Europe u pregovorima, naglašavajući da "neće biti pravednog i trajnog mira u Ukrajini bez sudjelovanja Europljana".
Poljska i baltičke zemlje traže jaču vojnu potporu Ukrajini
Posebno su oštro reagirale Poljska i baltičke zemlje, upozorivši kako bilo kakvi mirovni pregovori bez prethodnog jačanja ukrajinskih vojnih kapaciteta mogu biti opasni. Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski istaknuo je da je ključno pružiti dodatnu vojnu pomoć Ukrajini prije početka razgovora s Rusijom.
"Poljska će čvrsto stajati uz Ukrajinu. Povećanje njezinih vojnih sposobnosti ključ je za osiguravanje trajnog mira," poručio je Sikorski.
Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže upozorila je na važnost ukrajinske samostalnosti u mirovnim pregovorima. "Ukrajinska agencija u pregovorima mora biti apsolutno zajamčena," rekla je.
Nova sigurnosna arhitektura za Europu
Čini se da je Trump odlučio ne uključiti NATO u proces mirovnih pregovora dodatno je zakomplicirala situaciju. The Guardian je pisao kako bi Trumpov pristup, koji iz pregovora isključuje NATO, mogao potkopati vjerodostojnost Saveza i dugoročno oslabiti obrambene kapacitete Europe. Najjednostavnije rečeno, Trumpova najava mogla bi značiti i marginaliziranje Europe u cijelom procesu pregovora koji, kako je najavio američki predsjednik, počinju vrlo skoro.
Spomenimo i da su francuski diplomati snažno inzistirali na nastavku ukrajinskog puta prema članstvu u NATO-u, unatoč američkom protivljenju. "Europska sigurnost je ugrožena. Ne možemo se vratiti na stanje prije invazije," rekao je francuski šef diplomacije Jean-Noel Barrot. Britanski ministar obrane John Healey poručio je da će Velika Britanija nastaviti pružati podršku Ukrajini, kako u vojnom, tako i u političkom smislu.
Ovo je ogroman zaokret SAD-a, ali i ono što je Trump najavljivao. Osim EU šokiran i Kijev
Trumpov mirovni plan predstavlja tektonski zaokret u dosadašnjoj američkoj politici prema Ukrajini, što bi moglo redefinirati globalnu sigurnosnu arhitekturu. S druge strane, potez je to koji je dosljedan onome što je Trump najavljivao prije inauguracije - da će raditi na okončanju rata u Ukrajini.
Dok pristaše vide ovaj potez kao pragmatičan korak ka okončanju sukoba, mnogi europski lideri i analitičari izražavaju zabrinutost zbog mogućih preuranjenih ustupaka Rusiji. Guardian piše kako je, osim među europskim saveznicima, Trumpova spremnost na brze pregovore i potencijalne teritorijalne ustupke izazvala uzbunu i u Kijevu te da se pojavljuje strah da bi takav pristup mogao ohrabriti daljnje ruske zahtjeve.
Dok svijet s pažnjom prati informacije o nadolazećim, dugoočekivanim pregovorima, jasno je da su ulozi visoki. Ishod će odrediti ne samo budućnost Ukrajine, već i dugoročne odnose između Zapada i Rusije, kao i novo poglavlje u globalnoj politici moći.