FOTO: 123rf
Strah da zapadnjački muškarci ubrzano postaju neplodni nije novost. Na takvu mogućnost ukazivale su već i neke ranije studije. Međutim, u novom istraživanju – metaanalizi više studija - provedenih u Sjevernoj Americi, Europi, Australiji i Novom Zelandu, problem pada broja spermija utvrđen je vrlo pouzdano.
Pritom je zanimljivo da su istraživanja otkrila da isti trend ne postoji u drugim dijelovima svijeta – u Južnoj Americi, Africi i Aziji. No u tim krajevima nije provedeno dovoljno istraživanja da bi se mogao izvesti jednako pouzdan zaključak.
Uzrok je u okolišu
Ključni razlog za registrirani pad, kojem se ne vidi usporavanja ili kraja, povezan je s brojnim utjecajima u okolišu na koje su osobito osjetljivi muški fetusi. Primjerice, bisfenol A, koji se koristi u proizvodnji polikarbonatne plastike i poliepoksida, štetan je za plodnost, a loše djelovanje imaju i pušenje i prekomjerna težina.
„Broj spermija i drugih parametara sjemena uvjerljivo je povezan s brojnim utjecajima u okolišu, uključujući kemikalije koje uzrokuju poremećaje u radu endokrinih žlijezda, pesticide, vrućine i životni stil, uključujući prehranu, stres, pušenje i tjelesnu masu“, pišu autori rada koji je objavljen u časopisu Human Reproduction Update.
Prema rezultatima koji su prikupljeni od 1971. do 2011., broj spermija zapadnjaka pao je za 59,3 %, dok su koncentracije sperme pale za 52,4 %. Pokazalo se da broj spermija godišnje pada za oko 5,33 milijuna, odnosno 1,6 %.
„Ako se broj spermija ekstrapolira do logičkog zaključka, muškarci će od 2060. na dalje imati mali ili nikakav reproduktivni kapacitet“, komentirao je nalaz studije Chris Barrat, profesor reproduktivne medicine na Sveučilištu Dundee.
Mali broj spermija nije neplodnost
Ne slažu se svi stučnjaci s navedenim projekcijama, barem ne u potpunosti. Naime, neki ističu da broj spermija kod svakog muškarca varira. Među ostalim, on će ovisiti o intervalu između posljednjeg snošaja i obavljanja testiranja.
Primjerice, Stefan Schlatt sa Sveučilišta Münster u Njemačkoj smatra da su naši djedovi rjeđe imali seks te da su ozbiljnije shvaćali testiranja sperme, što je u nekoj mjeri moglo utjecati na zabilježeni trend.
„Kada je vaš djed išao na brojanje spermija, on je to vrlo ozbiljno shvaćao tako da nije imao ejakulaciju pet do šest dana prije toga“, rekao je Schlatt.
Neki stručnjaci također ističu da se pad broja spermija ne može poistovjetiti s neplodnošću jer je teško definirati broj s kojim ona započinje. Osim toga, plodnost ovisi o brojnim čimbenicima, a ne samo o broju spermija. Naime, već je i jedan spermij dovoljan za začeće. Ipak, činjenica je da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zabilježila da su muškarci koji su uspjeli začeti djecu u roku od godine dana pokušavanja imali preko 15 milijuna spermija po mililitru sperme. Ovaj broj danas se smatra granicom normalnog broja spermija. A u spomenutoj metaanalizi autori su zabilježili da broj muškaraca, koji imaju manje od praga koji navodi WHO, u zapadnim zemljama raste.
Kako god bilo, svi stručnjaci slažu se da je potrebno posvetiti više pozornosti zabilježenim trendovima i njihovim mogućim uzrocima i posljedicama.