HRVATSKA je prvi put od 1953. godine pala ispod 4 milijuna stanovnika. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je sredinom 2018. imala 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, no oni nemaju točne podatke o broju iseljenih. DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih tako što prikuplja podatke od MUP-a koji registrira samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u Hrvatskoj, a takvih je, naravno, vrlo malo.
Samo od ulaska naše zemlje u EU iz Hrvatske je iselilo oko 150.000 ljudi, što nam je potvrdio dr. Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je za Index rekao da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika, iako točne podatke o broju stanovnika u Hrvatskoj, kaže nam, nema nitko.
"U ovom trenu u Hrvatskoj sigurno ne živi 4 milijuna stanovnika, već nešto manje. Za dvije godine ćemo imati novi popis stanovništva, no nije isključeno da taj popis pokaže da nas ima više od 4 milijuna. Ne popisuju se pojedinci sami već jedna osoba unutar kućanstva popisuje sve ostale ukućane. Pri tome ne mora dokazati da sve te osobe zaista žive u kućanstvu, već o tim osobama trebaju dati samo osnovne informacije. A naši ljudi vole da se zabilježi i sve one koji više ne žive u kućanstvu već su iselili, a prijave ih jer nikad ne znaju kad će njihovim članovima koji su otišli nešto trebati u Hrvatskoj", rekao nam je dr. Čipin.
U Hrvatskoj se najviše rađalo 70-ih
No smatra kako je puno veći problem od toga što je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika (a zadnji put je ispod tog broja bila 1953. kad je imala 3 936 022 stanovnika) dob stanovništva.
Naime, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. Rapidno nam pada broj rođenih, dok broj umrlih raste. U ljetopisu DZS-a od 1974. do danas vidljivo je kako je Hrvatska imala najviše rođenih u 70-ima i početkom 80-ih. U tim se godinama najviše djece rodilo 1979. godine – 69 229, dok se, primjera radi, u 2017. rodilo 36 556 djece. Istovremeno je 1974. bilo 44 950 umrlih, a 2017. je u Hrvatskoj umrlo 53 477 osoba.
"Naša dobna struktura je najveći problem. Mi smo jedna od najstarijih populacija na svijetu. Imamo veliki broj starijih koje netko treba uzdržavati, koji nemaju velike mirovine. Uz sve to, mlađa populacija je sve malobrojnija i nema dovoljno radnika", rekao nam je profesor Čipin.
No na negativan prirodni prirast se, kaže, ne može utjecati te se on, unatoč svim mjerama, ne može preokrenuti jer je razlika broja rođenih i umrlih prevelika.
"I da sad povećamo fertilitet na dvoje djece po ženi, što je nerealno, nama je dobna struktura populacije koja sad ulazi u primarnu dob za rađanje takva da ni ta visoka stopa ne bi bila dovoljna da pretekne broj umrlih koji se konstantno kreće od 50.000 do 55.000 umrlih godišnje. Čak će nam biti uspjeh da nekim mjerama podignemo brojku živorođenih na 40.000. Sad imamo oko 36.000 rođenih godišnje", rekao nam je dr. Čipin, dodajući kako se trebamo fokusirati na iseljavanje i tu poduzeti mjere kako bi se val iseljavanja zaustavio.
"Zaostajemo 30 godina za zapadnoeuropskim zemljama"
Sve je, kaže, povezano s ekonomijom te navodi kako nikakve demografske političke mjere neće zaustaviti iseljavanje ako se nešto ne poduzme s ekonomske strane da se osigura dovoljan broj radnih mjesta koja su uz to dobro plaćena.
"Hrvatska još dugo neće dostići stupanj ekonomskog razvoja zapadnoeuropskih zemalja. Zaostajemo bar 30 godina za njima", smatra profesor Čipin.
Upravo su, kaže, glavni razlozi za iseljavanje oni ekonomske prirode. U Hrvatskoj, navodi, ili nema posla ili su zaposleni slabo plaćeni, dok sve oni koji se odluče na iseljavanje vodi želja za boljim i kvalitetnijim životom.
"U Hrvatskoj vlada ortački ili rodijački kapitalizam (op.a. oblik kapitalizma u kojem poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika tvrtki i političara na vlasti). Ekonomija je kod nas tako umrežena da ne dozvoljava normalan razvoj slobodnog ekonomskog tržišta kao što ga ima Irska. Ona doslovno ima pravi liberalni kapitalizam, onaj protiv kojeg se mnogi naši bore. Irska ima niske poreze, niska davanja na plaće, ljudima ostaje puno više od plaće nego kod nas. I kod njih nisu tako velika socijalna davanja kao kod nas. Uz to su uspjeli stvoriti tako veliki broj dovoljno plaćenih radnih mjesta", smatra dr. Čipin.