Foto: 123rf
U DANAŠNJE vrijeme, vrijeme celebritija, superstarova, kojekakvih instant zvjezdica i zvjezduljaka, ali jednako tako i fitnes industrije, sve se vrti oko jedne stvari, kako što bolje izgledati i kako biti što mršaviji. U tome dakako nema ničeg lošeg, ali, kao i u svemu, potrebno je imati mjeru, a ne odlaziti u ekstreme u kojima se cure izgladnjuju unoseći 500 kalorija dnevno, dok s druge strane postoje kojekakvi „pametnjakovići“ koji, želeći valjda impresionirati sami sebe, dnevno unose 10 tisuća kalorija.
Što su uopće kalorije? Riječ kalorije dolazi od latinske riječi calor što znači toplina. U fizici jedna kalorija (cal) je zapravo količina energije koja je potrebna kako bi se jedan gram vode zagrijao za jedan Celzijev stupanj. S druge strane, biološki gledano, kalorije predstavljaju energiju koja se oslobađa iz hrane tijekom procesa probave. Drugim riječima, kalorije su zapravo „gorivo“ našeg tijela koje tijelo zatim koristi za sve vrste fizičke aktivnosti kao i održavanje vitalnih funkcija kao što su rad srca, disanje, probava, rad unutarnjih organa itd.
U svakodnevnom govoru redovito koristimo pojam kalorija/kalorije, no, potrebno je naglasiti kako se zapravo radi o kilokalorijama (kcal – 1 kcal =1000 cal). Dakle, mi po navici kažemo da smo dnevno unijeli 2000 kalorija, međutim, točnije bi bilo reći kako smo unijeli 2000 kilokalorija. Na kraju krajeva, kada gledamo kalorijske tablice jasno piše toliko i toliko kcal, a ne cal na 100 grama pojedine namirnice. No, osim oznake kcal, u tablicama se redovito može vidjeti i druga mjerna jedinica KJ, tj. kilojoul (1 kcal =4,184 kJ).
Prve kalorijske tablice kao i način računanja kalorija potječu još iz 19. stoljeća, a za to je zaslužan američki kemičar Wilbur Olin Atwater. On je doslovno spaljivao hranu, a zatim bi mjerio količinu proizvedene topline. Na taj je način 1896. godine zajedno s E. B. Rosom odredio kalorijsku vrijednost brojnih namirnica te njih dvojica izrađuju prve kalorijske tablice.
U 19. stoljeću jednako je tako otkriveno, a vrijedi i danas, kako jedan gram proteina i ugljikohidrata sadrži 4 kilokalorije (4 kcal), dok jedan gram masti sadrži čak 9 kilokalorija. Osim spomenutih makronutrijenata, tvar koja također sadrži kalorije je alkohol koji nam u jednom gramu donosi 7 kilokalorija.
Za kraj potrebno je spomenuti dva pojma koja se u današnje vrijeme često koriste, a to su prazne kalorije i skrivene kalorije.
Prazne kalorije su zapravo one kalorije koje unesemo u organizam, a ne donose nam nikakvu nutritivnu korist. Takve namirnice imaju vrlo visok udio energije, a nisku nutritivnu gustoću. U njih se ubrajaju šećeri, različite masne grickalice, alkohol i slatkiši.
S druge strane skrivene kalorije su one koje unesemo u organizam, a toga zapravo nismo ni svjesni. na primjer, pojeli smo salatu i uvjereni smo kako smo unijeli zdravi obrok pun vitamina i minerala, no, pri tome zaboravljamo kako smo taj zdravi obrok zalili s decilitrom najčešće nezdravog ulja koje nam je donijelo ogromnu količinu skrivenih, odnosno nepotrebnih kalorija.