"ONO što imate tamo vrijedi oko 250.000 funti", kaže Emma Siebenborn pokazujući kutiju punu starog zlatnog nakita: prstenja, narukvica, ogrlica i naušnica. Emma je direktorica u Hatton Garden Metalsu, obiteljskoj trgovini zlatom u londonskoj četvrti Hatton Garden. Ovaj nakit samo je mali uzorak onoga što svakodnevno otkupljuju. U suštini, to je zlatni otpad koji će biti rastaljen i recikliran.

Na stolu se također nalazi, elegantnije izložena, kolekcija zlatnih kovanica i poluga. Najveća poluga veličine je mobitela, teži jedan kilogram i vrijedi oko 80.000 funti. Emmina sestra Zoe Lyons primjećuje da često zatekne potencijalne prodavatelje kako čekaju u redu na ulici.

"Na tržištu se osjeća uzbuđenje i živost, ali i nervoza. Postoji zabrinutost o smjeru kretanja tržišta, a takve emocije dovode do velikih transakcija", kaže Zoe za BBC. U zlatarnici MNR, dvije ulice dalje, jedan prodavač potvrđuje: "Potražnja za zlatom definitivno je porasla".

Strah od geopolitičke nesigurnosti pojačao je privlačnost zlata

Cijena zlata porasla je za više od 40% prošle godine. Krajem travnja cijena je premašila 3500 dolara za uncu (31,1 gram). To je bio povijesni rekord, čak i kada se uzme u obzir inflacija, premašujući prethodni vrhunac iz siječnja 1980. kada je cijena iznosila 850 dolara, odnosno 3493 dolara u današnjoj protuvrijednosti.

Ekonomisti su to pripisali raznim čimbenicima. Među glavnima je bila nepredvidiva promjena trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nasuprot tome, mnogi zlato smatraju sigurnim ulaganjem. Strahovi od geopolitičke nesigurnosti dodatno su pojačali privlačnost zlata. Mnogi ulagači cijene relativnu stabilnost koju pruža roba koju je Warren Buffett nekoć nazvao "beživotnom" i "ni od kakve posebne koristi".

"Ovo su uvjeti koje bismo mogli nazvati savršenom olujom za zlato", objašnjava Louise Street, analitičarka pri Svjetskom vijeću za zlato, udruženju koje financira rudarska industrija: "Radi se o potencijalnim inflacijskim pritiscima. Rizici od recesije rastu, a ekonomske prognoze se smanjuju."

No, ono što raste može i pasti. Iako zlato ima reputaciju stabilne imovine, nije imuno na oscilacije cijena. U prošlosti su veliki skokovi cijena često bili praćeni značajnim padovima.

Zahvaljujući svojoj rijetkosti, zlato se stoljećima smatralo čuvarom vrijednosti. Globalna ponuda je ograničena. Prema Svjetskom vijeću za zlato, do sada je iskopano oko 216.265 tona zlata, a godišnje se kopa oko 3500 tona. Zbog toga se zlato percipira kao imovina koja zadržava vrijednost.

Za razliku od dionica, zlato ne donosi dividendu

Međutim, kao investicija ima prednosti i nedostatke. Za razliku od dionica, ne isplaćuje dividendu. Za razliku od obveznica, ne pruža stabilan prihod, a njegova industrijska primjena je ograničena.

Privlačnost leži u činjenici da je to fizički proizvod koji postoji izvan bankarskog sustava. Također se koristi kao osiguranje protiv inflacije: dok valute s vremenom gube vrijednost, zlato je postojano.

"Zlato ne mogu tiskati središnje banke i ne može se stvoriti ni iz čega. U posljednje vrijeme glavni odgovor vlasti na krize bio je: sniziti kamatne stope i povećati ponudu novca. Zlato se percipira kao zaštita od toga", kaže Russ Mould, direktor ulaganja u brokerskoj kući AJ Bell.

Kada je zlato dosegnulo prethodni rekord u siječnju 1980. godine, Sovjetski Savez je izvršio invaziju na Afganistan. Cijene nafte su naglo rasle, potičući inflaciju, a ulagači su pokušavali zaštititi svoje bogatstvo. Cijena je također naglo porasla nakon globalne financijske krize, dosegnuvši vrhunac 2011.

Najnoviji skok dogodio se nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump kritizirao Jeromea Powella, predsjednika Federalnih rezervi, pozivajući na hitno snižavanje kamatnih stopa. Burzovni indeksi su pali, kao i vrijednost dolara, a zlato je dosegnulo novi rekord.

Ali ovo ne objašnjava u potpunosti nedavnu snagu zlata. Cijena je u stalnom porastu još od kraja 2022. godine, djelomično zahvaljujući središnjim bankama. "One već 15 godina bilježe neto kupnju zlata, ali to se ubrzalo u posljednje tri godine", objašnjava Street.

Središnje banke kolektivno kupuju više od 1000 tona zlata godišnje od 2022. godine, u odnosu na prosjek od 481 tonu između 2010. i 2021. Među najvećim kupcima bile su Poljska, Turska, Indija, Azerbajdžan i Kina.

Daan Struyven iz Goldman Sachsa to ovako objašnjava: "Rezerve ruske središnje banke bile su zamrznute 2022. zbog invazije na Ukrajinu i upravitelji rezervi diljem svijeta su shvatili: 'Možda ni moje rezerve nisu sigurne, što ako kupim zlato i čuvam ga u vlastitim trezorima?'"

Goldman Sachs predviđa nastavak rasta vrijednosti

Simon French iz Panmure Liberuma smatra da je neovisnost o sustavima temeljenima na dolaru glavni motivator za središnje banke. "Postoji niz zemalja koje strahuju od upotrebe dolara kao oružja. Ako se ne žele uskladiti sa SAD-om ili zapadnim stajalištima, tada je posjedovanje imovine koja nije pod kontrolom njihovih protivnika vrlo privlačna opcija."

Još jedan faktor koji potiče tržište zlata jest strah od propuštanja prilike. S novim rekordima, zlato se sve češće spominje u svakodnevnim razgovorima. Zoe Lyons vjeruje da je to slučaj u Hatton Gardenu: "Ljudi žele svoj dio zlatne pite i spremni su to učiniti kupnjom fizičkog zlata."

Neki stručnjaci vjeruju da će uzlazni trend potrajati. Goldman Sachs predviđa da će zlato doseći cijenu od 4000 dolara po unci do sredine 2026. "Američko tržište dionica je 200 puta veće od tržišta zlata, pa bi čak i mali pomak s tržišta dionica ili obveznica značio velik postotni porast na manjem tržištu zlata", objašnjava Struyven.

Ipak, drugi su zabrinuti da se možda stvara tržišni balon, a baloni mogu puknuti. Primjerice, 1980. dramatičan skok cijene zlata bio je praćen jednako dramatičnim padom – s 850 dolara krajem siječnja na 485 dolara početkom travnja. Do sredine lipnja sljedeće godine cijena je pala na samo 297 dolara.

Neki analitičari smatraju da će cijene značajno pasti. Jon Mills iz tvrtke Morningstar sugerirao je da bi cijena unce zlata mogla pasti na samo 1820 dolara u sljedećim godinama, kako se povećava ponuda, a središnje banke usporavaju tempo kupnje.

"Ne stavljajte sva jaja u zlatnu košaru"

Daan Struyven se ne slaže. Vjeruje da bi mogao uslijediti kratkoročni pad, ali da će cijene općenito i dalje rasti: "Kad bi došlo do mirovnog sporazuma u Ukrajini ili brzog trgovinskog smirivanja, hedge fondovi bi preusmjerili dio novca iz zlata u rizičniju imovinu, poput dionica. Ali vjerujem da će u ovom neizvjesnom geopolitičkom okruženju potražnja i dalje rasti srednjoročno."

Simon French vjeruje da je vrhunac vrlo blizu i da bi oni koji sada ulažu u nadi za brzom zaradom mogli ostati razočarani. Drugi upozoravaju da bi oni koji su nedavno kupili zlato mogli pretrpjeti gubitke ako tržište krene unatrag.

"Kratkoročno špekuliranje može se obiti o glavu", rekla je Susannah Streeter iz Hargreaves Lansdowna: "Ulagači koji razmišljaju o ulaganju u zlato trebali bi to učiniti kao dio raznolikog portfelja – ne bi trebali staviti sva jaja u zlatnu košaru."