VRHOVNI sud Ruske Federacije "privremeno" je ukinuo zabranu djelovanja talibana u Rusiji. To je učinjeno 17. travnja na sjednici zatvorenoj za javnost. Prijedlog za to podnijelo je Državno tužiteljstvo. Zahtjev se temelji na dekretu koji je predsjednik Vladimir Putin donio prije godinu dana, a kojim je omogućeno da se talibani uklone s liste terorista. Talibani, radikalni islamistički pokret iz Afganistana, su 2021. ponovno preuzeli vlast u Kabulu nakon povlačenja snaga međunarodne koalicije.

Prema važećem ruskom zakonu, član talibana bi po dolasku u Rusiju morao biti uhićen, prijetila bi mu kazna do 20 godina zatvora zbog optužbi za terorističke aktivnosti.

Međutim, od 2016. u praksi nijedan taliban nije bio uhićen pri ulasku u Rusiju. Upravo tada Kremlj je započeo neformalne pregovore s talibanima. Njihovi predstavnici su potom više puta dolazili u Moskvu i Sankt Peterburg, gdje su čak viđani i na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma.

Ruski mediji su ipak nastavili talibane nazivati "u Rusiji zabranjenom terorističkom organizacijom". No to se promijenilo 2024. Putin ih je tada počeo nazivati "saveznicima u borbi protiv terorizma", piše Deutsche Welle.

Talibani su podržavali čečenske borce

Tijekom Drugog čečenskog rata, koji je trajao od 1999. do 2009., talibani su uspostavili diplomatske odnose s vladom Čečenije na čelu s Aslanom Mašadovim i priznali deklaraciju o nezavisnosti ove ruske autonomne republike. Oni su pomagali čečenske borce u borbi protiv Moskve, kako financijski, tako i oružjem.

Nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. u SAD-u, u okviru misije ISAF, snage međunarodne antiterorističke koalicije pod zapovjedništvom NATO-a, uz podršku nove Afganistanske vlade, vodile su borbu protiv talibana koji su do tada kontrolirali veći dio zemlje.

Talibani su na početku očekivali pomoć iz Moskve. Tadašnji šef ruske predsjedničke administracije Sergej Ivanov izjavio je u intervjuu za BBC da je duhovni vođa Afganistana, mula Omar, 2001. predložio Rusiji da zajedno "ratuju protiv američke agresije". Kremlj je, prema njegovim riječima, na taj prijedlog odgovorio na engleskom: "Fuck-off".

Potom je 2003. Rusija stavila talibane na listu terorističkih organizacija. Međutim, 2015. Kremlj je počeo uspostavljati "kanale komunikacije" s talibanima. Konačno, 2024. Putin je potpisao dekret kojim se omogućava da talibani budu uklonjeni s liste terorista. Ovaj pravni okvir mogao bi u budućnosti omogućiti Moskvi da s iste liste ukloni i grupu Hajat Tahrir aš-Šam, koja trenutačno kontrolira prijelaznu vladu u Siriji.

Što se mijenja s pravne točke gledišta?

Odluka Vrhovnog suda očito treba omogućiti Rusiji da izravno sklapa sveobuhvatne sporazume s Afganistanom.

Jevgenij Smirnov, odvjetnik iz udruge neovisnih boraca za ljudska prava "Prvi odsjek", ukazuje u razgovoru za DW da ruski kazneni zakon predviđa različite zatvorske kazne za suradnju s organizacijama koje su označene kao terorističke.

Ipak, i prije službene odluke, 2024. su potpisani ugovori o isporuci naftnih derivata, pšenice i brašna. Prema riječima ovog odvjetnika, ti ugovori su možda sklopljeni preko poslovnih struktura koje nisu uključivale izravno sudjelovanje predstavnika talibana.

Smirnov naglašava da u ruskom zakonodavstvu zapravo ne postoji jasan postupak kojim bi se ukidala oznaka terorističke organizacije. "Privremeno brisanje znači da je organizacija faktički uklonjena s liste. Od tog trenutka više ne postoje kaznene posljedice za suradnju s talibanima. Međutim, presude koje su već izrečene ne mogu biti poništene", objašnjava on.

Rusija pruža politički imunitet

"Do sada nijedna država nije službeno priznala talibane kao legitimnu vlast u Afganistanu", kaže orijentalist Ruslan Sulejmanov za DW. Prema njegovim riječima, pokret pokušava izići iz međunarodne izolacije. Tako su, na primjer, uspjeli uvjeriti i Kazahstan i Kirgistan da ih uklone sa svojih nacionalnih lista terorističkih organizacija.

"Riječ je zasad samo o neizravnom priznanju. Tako je Kina, na primjer, prihvatila veleposlanika kojeg su talibani imenovali, dok je Rusija prihvatila samo privremenog otpravnika poslova", objašnjava Sulejmanov.

Prema njegovom mišljenju, skepticizam međunarodne zajednice prema talibanima povezan je s povratkom strogih, restriktivnih zakona u Afganistanu, sličnih onima koji su bili na snazi tijekom prve talibanske vlasti od 1996. do 2001. Ljudska prava u zemlji su se drastično pogoršala, naročito za žene i djevojčice.

U svjetlu pogoršanih odnosa sa Zapadom, Moskva je, prema riječima Sulejmanova, počela uspostavljati kontakte s umjerenim predstavnicima talibana jer sebe vidi kao važnog aktera u regiji. To je povezano s političkim imunitetom koji je talibanima dodijeljen za putovanja u Rusiju.

Kremlj je 2021. htio pokazati da su Amerikanci doživjeli neuspjeh u svojoj vanjskoj politici. "Ruska propaganda je tada pljeskala talibanima, i to uglavnom traje sve do danas, u kontekstu neprekidne antizapadne retorike u Rusiji", kaže ovaj stručnjak.

Što talibane očekuje nakon legalizacije u Rusiji?

Sulejmanov ne očekuje da će nakon odluke Vrhovnog suda utjecaj talibana u Rusiji porasti. On ukazuje na to da, iako su većina muslimana u Rusiji, kao i talibani, suniti, između regija postoje značajne ideološke razlike.

"Talibani su im strani i nerazumljivi", naglašava on. Tako je, na primjer, muftija Duhovne skupštine muslimana Rusije, Albir Krganov, još 2021. izrazio "zabrinutost" zbog približavanja talibanima. Po njegovom mišljenju, predstavnici naroda iz Središnje Azije koji pripadaju talibanima mogli bi destabilizirati situaciju u ruskim regijama s muslimanskim stanovništvom.

Također, ruska privreda nije zainteresirana za jači angažman u Afganistanu, primjećuje Sulejmanov, jer je regija i dalje opasna i nestabilna. "Čak ni sporazum iz 2022. između Moskve i Kabula o isporuci goriva i pšenice iz Rusije nije u potpunosti proveden", podsjeća ovaj stručnjak. Istovremeno, Iran, Kina i Pakistan i dalje ostaju glavni trgovinski partneri Afganistana.