SJEDINJENE Američke Države povlače 5000 od ukupno 36.400 vojnika stacioniranih u Njemačkoj, a odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz izjavio da je Washington bio nadigran i "ponižen" od strane Irana.

Američki predsjednik Donald Trump već je ranije najavio da će odluka o američkoj vojnoj prisutnosti u Njemačkoj, koja se smatra ključnim dijelom obrane NATO-a i polugom za projekciju američke moći u svijetu, biti donesena "u vrlo kratkom roku", piše The Guardian.

Povijest američke prisutnosti

Prisutnost američke vojske u Njemačkoj seže u 1945. godinu i kraj Drugog svjetskog rata. Nakon predaje nacističkog režima, u zemlji se nalazilo 1.6 milijuna američkih vojnika.

Taj se broj u roku od godinu dana smanjio na manje od 300.000, koji su uglavnom bili zaduženi za upravljanje američkom okupacijskom zonom. Broj vojnika nastavio se smanjivati sve do početka Hladnog rata, kada se misija preobrazila iz denacifikacije u obnovu Njemačke kao bedema protiv Sovjetskog Saveza. Osnivanjem NATO-a i Zapadne Njemačke 1949. godine, baze su postale stalne.

Na vrhuncu Hladnog rata SAD je u Njemačkoj upravljao s pedesetak velikih baza i više od 800 lokacija, od golemih zračnih luka i vojarni do prislušnih postaja. Mnoge od njih zatvorene su nakon pada Berlinskog zida 1989. i raspada SSSR-a dvije godine kasnije.

Tijekom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina, broj američkih vojnika u Njemačkoj često je premašivao 250.000, uz stotine tisuća članova obitelji koji su živjeli u bazama i oko njih, stvarajući samostalne američke zajednice s vlastitim školama, trgovinama i kinima.

Koliko danas ima vojnika i što rade

Prema podacima Ministarstva obrane SAD-a, krajem prošle godine u Europi je bilo trajno stacionirano 68.000 američkih vojnika, od čega nešto više od polovice - oko 36.400 - u Njemačkoj.

Raspoređeni su u dvadesetak do četrdeset baza, ovisno o definiciji, uključujući sjedišta Europskog i Afričkog zapovjedništva u Stuttgartu, koja koordiniraju operacije svih američkih snaga na ta dva kontinenta. Pet od sedam američkih vojnih garnizona u Europi nalazi se u Njemačkoj, dok su preostala dva u Belgiji i Italiji.

Uz Stuttgart, najveće američke instalacije uključuju golemu zračnu bazu Ramstein, sjedište američkih zračnih snaga u Europi s 8500 pripadnika. Baze Grafenwöhr, Vilseck i Hohenfels čine najveći poligon američke vojske u Europi, dok je garnizon Wiesbaden sjedište američke kopnene vojske za Europu i Afriku. U Landstuhlu se nalazi najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a.

Uloga baza radikalno se promijenila od Hladnog rata: postale su ključne isturene lokacije i logistička čvorišta za američke vojne operacije, uključujući ratove u Iraku, Afganistanu i nedavne napetosti s Iranom.

Ovo nije prvi put

Da, Trump je i ranije prijetio povlačenjem. Tijekom svog prvog mandata 2020. godine, očito bijesan zbog niske njemačke potrošnje za obranu i podrške plinovodu Sjeverni tok 2, prozvao je Njemačku zbog neispunjavanja obveza i najavio da će smanjiti broj američkih vojnika za trećinu.

Trumpova objava tada nije sadržavala nikakve detalje i činilo se da je potpuno iznenadila i Pentagon i State Department, kao i njihove kolege u Berlinu te visoke dužnosnike NATO-a. Navodno, nitko nije bio unaprijed obaviješten o odluci.

Trumpov je plan bio dio vojnika vratiti kući, a druge premjestiti u zemlje poput Poljske i Italije. No, suočio se s otporom obiju stranaka u Kongresu i golemim logističkim preprekama. Predsjednik Joe Biden zamrznuo je taj plan u veljači 2021. i kasnije ga službeno otkazao.

Što SAD gubi povlačenjem

Prepreke značajnom smanjenju broja američkih vojnika u Njemačkoj i dalje postoje. Kako je u četvrtak izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije za sigurnost i vanjske poslove, iako je SAD "ključan partner u europskoj sigurnosti i obrani", raspoređivanje američkih trupa u Europi "također je u interesu SAD-a jer podupire njegovu globalnu ulogu".

Slično tvrdi i Jeff Rathke s Američko-njemačkog instituta Sveučilišta Johns Hopkins, koji kaže da SAD ima ogromne koristi od prisutnosti u isturenim bazama poput Ramsteina, bez kojih bi mnoge operacije bile nemjerljivo teže.

"Američke snage u Europi nisu dobrotvorni prilog nezahvalnim Europljanima - one su instrument globalnog vojnog dosega Amerike", rekao je. Ukratko, dogovor glasi: SAD pomaže braniti Europu, a Europa pruža infrastrukturu za američke globalne vojne operacije.

U načelu, američka vojska mogla bi premještati trupe unutar Europe: trenutno ih ima oko 13.000 u Italiji, 10.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu i 4.000 u Španjolskoj. Međutim, prema Zakonu o nacionalnoj obrani za 2026. godinu, njihov broj u Europi ne smije trajno pasti ispod 75.000.

Ipak, obrambeni analitičari napominju da bi značajno smanjenje osoblja u bazama poput Stuttgarta i Ramsteina, koje su se desetljećima razvijale u vitalna strateška čvorišta za operacije Pentagona, predstavljalo ogroman udarac za globalni vojni doseg SAD-a.