Foto: Danijel Soldo / Cropix

JADRANKA KOSOR doista vjeruje da je njena Vlada uspješna. Ovo nije šala; premijerka je, mrtva ozbiljna, prekorila predsjednika države Ivu Josipovića jer se drznuo kritizirati garnituru iz Banskih dvora koja, prema premijerkinom mišljenju, obavlja izvrstan posao.

Premijerka je izdvojila tri stupa na kojima počiva uspjeh njene vladavine: završetak pregovora s Europskom unijom, borba protiv korupcije i rad na velikim gospodarskim projektima. Pa krenimo redom i prisjetimo se što je Jadranka Kosor točno radila u dvije i kusur godine svog mandata, i kakvim se uspjesima može pohvaliti.

1. Završetak pregovora s EU

Nepobitna je činjenica da je Kosorici pošlo za rukom ono što nije uspjelo njenom prethodniku Ivi Sanaderu. Hrvatska je, podsjetimo, status kandidata za članstvo u EU dobila 18. lipnja 2004. godine, a pregovori su dovršeni tek sedam godina kasnije. Također treba priznati da je dobar dio pregovaračkih poglavlja zatvoren tek u Kosoričinom mandatu.

No, i dalje nam nije poznato što je to njena vlada točno ispregovarala s EU, niti koliko su postignuti dogovori povoljni za hrvatske građane. Također, ne treba zaboraviti da Kosor kao svoj ključni uspjeh često ističe dogovor sa Slovenijom, zbog kojega je vlada Boruta Pahora prestala blokirati hrvatski pregovarački postupak.

Službena Ljubljana je, podsjećamo, 11. rujna 2009. godine pristala na deblokadu pregovora, nakon niza sastanka između Pahora i Kosor. Dogovoreno je da će se granični spor rješavati međunarodnom arbitražom, a 26. listopada potpisan je konačni arbitražni sporazum koji je ratificiran u parlamentima obje države. Mnogi stručnjaci, među kojima i Davorin Rudolf,  smatraju da je arbitražni sporazum na koji je Kosor pristala nepovoljan, odnosno da je Sloveniji svjesno prepušten dio hrvatskog teritorija.

2. Borba protiv korupcije

Jadranka Kosor jedva je zasjela u premijersku fotelju kada je najavila beskompromisnu borbu protiv korupcije, već desetljećima gorućeg hrvatskog problema. Borba je doista pokrenuta, ali samo načelno. Kroz Remetinec su zadnjih mjeseci defilirali direktori državnih firmi, bivši ministri, čak i bivši premijer.

No, isto tako je činjenica da se borba protiv korupcije uglavnom zadržala na novinskim naslovnicama: Kosorica, Mladen Bajić i Tomislav Karamarko priredili su sjajnu predstavu za javnost, u to nema sumnje, ali statistika im ne ide na ruku.

Kao što smo nedavno prikazali u Indexovom korupcijskom semaforu, puste afere otvarale su se samo na papiru. Samo u četiri manja korupcijska slučaja došlo je do nepravomoćnih presuda, a ni broj podignutih optužnica nije drastično veći.

Jedina kapitalna optužnica koju je Bajićev ured uspio podići je ova najnovija, protiv Ive Sanadera. Radi se, podsjetimo, o optužnici koja je mogla i trebala biti podignuta davno, s obzirom da glavni državni odvjetnik već gotovo čitavo desetljeće posjeduje dokumentaciju o slučaju Hypo, koji se vuče još od 1995. godine. Za nepodopštine novijeg datuma, Sanader, kao ni ostali upleteni, neće odgovarati u skorije vrijeme.

3. Gospodarski projekti

Gospodarstvo je rak-rana Kosoričine vladavine iz dva razloga. Prvi je razlog očit: Hrvatska je u banani. Činjenica je to na koju ukazuju apsolutno svi gospodarski pokazatelji, koji praktički tijekom cijelog Kosoričinog mandata bilježe negativne trendove. Drugi je razlog vidljiv je iz Kosoričina pristupa problemu: niti premijerka, niti članovi njenog kabineta nemaju nikakvu ideju kako izvući Hrvatsku iz krize.

Pozabavimo se najprije statistikom. Nelikvidnost je na rekordno visokih 39,8 milijardi kuna. Nelikvidnih poslovnih subjekata ima 84.692, a svaki mjesec se ta brojka povećava za još oko 1800 firmi. Deficit se svake godine povećava i ove godine će biti veći od 15 milijardi kuna. Pad prihoda od poreza je u padu. Vanjski dug iznosi oko 50 milijardi eura, a u zaduživanju i dalje prednjači država.

Inozemno zaduživanje središnje države samo po sebi ne bi bilo toliki problem, kada bi se taj novac investirao u kapitalne projekte o kojima Jadranka Kosor samo priča, ali ih ne realizira. No, Hrvatska se zadužuje kako bi mogla otplatiti rate već postojećih dugova, odnosno kako ne bi dovela u pitanje isplatu mirovina i plaća zaposlenih u javnom sektoru.

Što se gospodarskih pitanja tiče, Kosoričina vlada uvjerljivo je najgora u jugoistočnoj Europi. Po broju stranih investicija Hrvatska je danas ispod Srbije, Crne Gore i Albanije; Kosorica je u dvije godine svoje vladavine uspjela strane investicije svesti na brojke iz ratne 1995. godine, kada ekonomija nije mogla biti visoko na listi državnih prioriteta.

Štoviše, projekti koje Kosor ovih dana spominje, poput Pelješkog mosta i kanala Dunav-Sava, samo su predizborna obećanja i pitanje je hoće li ikad biti realizirani s obzirom da su, primjerice, Hrvatske autoceste morale do daljnjeg odustati od dobrog dijela projekata planiranih za ovu i prošlu godinu. A koliko je neuspješan bio Vladin plan gospodarskog oporavka može posvjedočiti svaki građanin Hrvatske.

Na čemu zapravo Kosor temelji svoj optimizam? Na gospodarskom rastu od 0,8 posto. Rastu koji je toliko nizak da jedva izlazi iz domene statističke greške i za kojeg će vam bilo koji iole stručan ekonomist kazati da je produkt prirodnih tržišnih kretanja, a ne djelovanja središnje države.

"Ovo je definitivno godina u kojoj smo izašli iz krize", trijumfalno je poručila Jadranka Kosor ohrabrena jednom od najnižih brojki gospodarskog rasta u Europi. Čime je samo dokazala da joj niti osnovni ekonomski pojmovi nisu najjasniji: Hrvatska je doista izašla iz recesije, s obzirom da BDP više ne bilježi pad. Ali ona nas iz krize sigurno neće izvući.