Četiri teleskopa potvrdila: Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS iznimno je neobičan

IAKO se već znalo da se međuzvjezdani komet 3I/ATLAS razlikuje od dva prethodna međuzvjezdana objekta koja su posjetila naš Sunčev sustav, niz novih promatranja otkriva da bi mogao biti još čudniji nego što se isprva mislilo. Zajednička promatranja četiriju moćnih teleskopa otkrila su jedinstvena svojstva ovog svemirskog putnika, piše Science Alert.
Instrumenti NASA-e i ESA-e - svemirski teleskopi Hubble, SPHEREx, JWST i TESS - pratili su objekt na njegovom putu prema Suncu. Rezultati su pokazali ne samo da je 3I/ATLAS počeo ispuštati plinove mnogo prije nego što je otkriven, već i da njegova atmosfera, poznata kao koma, sadrži neuobičajeno visok udio ugljikovog dioksida. Ovi podaci mogli bi otkriti ključne informacije o okruženju u kojem je nastao, uvjetima kroz koje je putovao ili o samom sastavu njegove jezgre.
Utrka s vremenom
Komet je prvi put zabilježen 1. srpnja 2025. godine, a astronomi ga od tada intenzivno promatraju, svjesni da imaju vrlo ograničen vremenski prozor. Njegov najbliži prilaz Suncu, takozvani perihel, dogodit će se 29. listopada. Međutim, tada će se nalaziti s druge strane Sunca u odnosu na Zemlju, što će ga učiniti nevidljivim zbog Sunčeva sjaja.
To znači da vrijeme za promatranje prije perihela brzo istječe, zbog čega znanstvenici koriste neke od naših najmoćnijih instrumenata kako bi prikupili što više podataka.
Zahvaljujući analizi arhivskih podataka teleskopa TESS, sada znamo da je komet prvi put viđen još u svibnju, gotovo dva mjeseca prije službenog otkrića. Podaci TESS-a otkrili su da je komet već tada bio aktivan, na udaljenosti od oko 6 astronomskih jedinica (AJ) od Sunca, što je dalje od Jupiterove orbite.
To je znatno dalje nego što je uobičajeno, jer većina kometa pokazuje aktivnost tek unutar 5 AJ od Sunca. Aktivnost kometa podrazumijeva da se dovoljno zagrijao da led na njegovoj površini počne sublimirati, odnosno prelaziti izravno iz krutog u plinovito stanje, stvarajući komu i, kasnije, karakteristične repove.
Spektroskopska promatranja, uključujući Very Large Telescope (VLT), zabilježila su emisiju atoma nikla (Ni I) u komi, ali bez prisutnosti željeza - što je veoma rijetko u prirodnim kometima. Udaljen oko 2.8 AU od Sunca, komet je emitirao otprilike 5 grama nikla u sekundi.
Sastav bogat ugljikovim dioksidom
Znanstvenici koji su analizirali podatke TESS-a pretpostavili su da je rano buđenje kometa povezano s njegovim sastavom. Naime, led ugljikovog dioksida sublimira lakše od vodenog leda. Tu su pretpostavku potvrdila dva neovisna mjerenja. Sredinom kolovoza, NASA-in novi svemirski teleskop SPHEREx zabilježio je komu bogatu ugljikovim dioksidom i vodom.
U to vrijeme nisu primijećeni repovi, a promjer kome procijenjen je na 46 kilometara, dok je sama jezgra kometa, prema mjerenjima Hubblea, promjera oko 5,6 kilometara. Mjerenja teleskopa James Webb (JWST) početkom kolovoza dodatno su potkrijepila ove nalaze, sugerirajući da je omjer ugljikovog dioksida i vode u komi čak 8 prema 1, što je među najvišim udjelima CO₂ ikad zabilježenim u nekom kometu.
Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za ovakav sastav. "Naša su promatranja kompatibilna s jezgrom bogatom CO₂, što može ukazivati na to da 3I/ATLAS sadrži led izložen višim razinama zračenja od kometa Sunčevog sustava, ili da je nastao blizu linije leda CO₂ u svom matičnom protoplanetarnom disku", navode istraživači u svom radu.
Dodaju kako bi niska zastupljenost vodene pare mogla biti posljedica slabijeg prodiranja topline u jezgru, što bi usporilo sublimaciju vode u odnosu na ugljikov dioksid.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati