PROSJEČNA veličina praćenih populacija kralježnjaka smanjila se za 73 posto tijekom posljednje 52 godine, pokazuje novi Izvještaj o stanju planeta 2026. koji je objavio WWF, jedna od vodećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode. Izvještaj prati 35.803 populacije 5790 vrsta kralježnjaka u razdoblju od 1970. do 2022. godine. Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima, čak 85 posto. Slijede kopneni ekosustavi s padom od 69 posto te morski s 59 posto.

Među glavnim uzrocima pada populacija, uz gubitak i degradaciju staništa, navode se prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, onečišćenje, invazivne vrste i bolesti. WWF napominje da je ukupna postotna promjena ostala na razini prethodnog izvještaja objavljenog prije dvije godine, ali nova procjena uključuje dodatne podatke o populacijama i duži vremenski niz.

To, navode, dodatno potvrđuje razmjere kontinuiranog gubitka bioraznolikosti. Dodaju da su rezultati u skladu s ranije objavljenim procjenama te zajedno s drugim pokazateljima pružaju jasne dokaze o opsegu propadanja prirode.

Gotovo polovica populacija ipak je stabilna ili raste

WWF ističe da je, unatoč razmjerima gubitka bioraznolikosti, gotovo polovica populacija obuhvaćenih analizom stabilna ili raste. To, navode, pokazuje da je oporavak prirode moguć kada se provedu učinkovite mjere zaštite.

"Unatoč prosječnom padu populacija divljih vrsta od 73 posto, priroda se može oporaviti. Oporavak zelenih želvi, plavoperajne tune, tigrova i afričkih slonova pokazuje da mjere zaštite prirode donose rezultate", poručuju iz WWF-a.

Naglašavaju da je transformacija prehrambenog, energetskog i financijskog sustava ključna za zaustavljanje gubitka prirode i pokretanje pozitivnih promjena. Kirsten Schuijt, glavna direktorica WWF Internationala, rekla je prilikom globalnog predstavljanja izvještaja da bioraznolikost nastavlja opadati zabrinjavajućom brzinom, ali da unatoč velikim gubicima postoje razlozi za nadu.

"Izvješće o stanju planeta 2026. donosi dokaze da su mnoge populacije divljih vrsta stabilne ili se oporavljaju, kao i inspirativne primjere koji pokazuju da se priroda može oporaviti i da je promjena moguća. Oporavak vrsta poput tigra, plavoperajne tune i zelene želve pokazuje što se može postići godinama zajedničkih i predanih napora u zaštiti prirode", rekla je Schuijt.

Kako bi se ti uspjesi proširili, poručila je da je potrebno transformirati sustave i gospodarske sektore koji danas uzrokuju gubitak prirode. "Ne svugdje i još ne u potrebnim razmjerima, ali dovoljno da pokaže kako je drukčiji put moguć. Sada je vrijeme da ubrzamo promjene koje su već u tijeku i zajedno izgradimo održiviji, pravedniji i otporniji svijet u skladu s prirodom. Zajedno možemo obnoviti naš planet", poručila je.

WWF: Pozitivne promjene već su počele

WWF navodi da su pozitivne promjene već u tijeku, među ostalim kroz ubrzani rast obnovljivih izvora energije, povećani interes za održive poljoprivredne i prehrambene prakse te sve veće prepoznavanje rizika povezanih s gubitkom prirode i klimatskom krizom u financijskom sektoru.

Takvi pomaci mogli bi pokrenuti takozvane pozitivne prekretnice, odnosno kritične pragove nakon kojih promjene postaju brže, isplativije i teže zaustavljive. Loris Palentini, vršitelj dužnosti izvršnog direktora WWF Adrije, rekao je da prilika za drukčiju budućnost i dalje postoji, ali ne još dugo.

"Iskustvo iz naše regije pokazuje da oporavak prirode nije samo moguć, već je vidljiv tamo gdje prirodi damo prostor za oporavak, od vraćanja slobodnog toka rijeka u dunavskom slivu do zaštite morskih staništa i promicanja održivog ribarstva na Jadranu", kazao je.

Dodao je da se zna što treba učiniti i da potrebna rješenja postoje te poručio da je ključno da vlade, poslovni sektor i građani djeluju zajedno kako bi zaustavili gubitak prirode i osigurali njezin oporavak do 2030. godine.

Izvještaj je objavljen uoči 17. konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP17) u Armeniji. Riječ je o 16. izdanju izvještaja koji donosi znanstveno utemeljen pregled stanja prirode te uključuje Indeks živućeg planeta (LPI), koji prati stanje populacija vrsta diljem svijeta i koji izrađuje Zoološko društvo iz Londona.