KADA se 133 katolička kardinala u srijedu zatvore u Sikstinsku kapelu u Vatikanu kako bi izabrali nasljednika nedavno preminulog pape Franje, svaki od njih položit će prisegu na evanđeljima da će pojedinosti o glasanju zadržati u tajnosti do kraja života.

Isto vrijedi za svaku osobu unutar Vatikana tijekom konklave: od dvojice liječnika koji su prisutni za hitne slučajeve do osoblja blagovaonice u kojoj se kardinali hrane. Svi oni prisežu na "apsolutnu i trajnu tajnost". Za svaki slučaj, kapela i prostorije u kojima kardinali borave bit će provjerene na prisutnost mikrofona i prislušnih uređaja.

"Postoje elektronički ometači koji osiguravaju da telefonski i Wi-Fi signali ne mogu ući ni izaći. Vatikan shvaća ideju izolacije izuzetno ozbiljno", rekao je za BBC John Allen, urednik informativnog portala Crux.

Izborom upravlja Bog, a ne politika

Zatvaranje ne služi samo tome da se sam proces glasanja održi u tajnosti, već i da se spriječe "zle sile" koje pokušavaju doći do informacija ili omesti proces. Mjere također služe kako bi muškarci u crvenom bili potpuno odvojeni od svijeta i njegovih utjecaja dok se pripremaju za glasanje.

Katolici će reći da izborom upravlja Bog, a ne politika. No hijerarhija ne prepušta ništa slučaju. Prilikom ulaska u konklavu svi su obvezni predati sve elektroničke uređaje, uključujući mobitele, tablete i pametne satove. Vatikan ima vlastitu policiju koja provodi ta pravila. "Logika je – vjeruj, ali provjeri", rekao je John Allen.

"U kardinalskim prostorijama tijekom konklave nema televizora, novina ni radija. Ne možete čak ni otvoriti prozore iako mnoge sobe imaju prozore prema vanjskom svijetu", rekao je monsinjor Paolo de Nicolo, koji je tri desetljeća bio na čelu Papinskog doma.

Svi koji rade iza visokih zidina Vatikana za vrijeme konklave temeljito su provjereni. Pa ipak, zabranjeno im je komunicirati s kardinalima. "Kardinali su potpuno izolirani", rekla je Ines San Martin iz Papinskih misijskih društava u SAD-u:

"Bit će korišteni samo radiouređaji u točno određenim situacijama, primjerice ako nekome zatreba liječnik ili papa bude izabran i treba obavijestiti zvonare u bazilici."

A što ako netko prekrši pravila? "Postoji prisega i oni koji je ne poštuju riskiraju izopćenje. Nitko se ne usuđuje to učiniti", kaže monsinjor De Nicolo, misleći na isključenje iz Crkve.

Presretanje kardinala i prisluškivanje razgovora

Situacija je drugačija u danima koji prethode konklavi. Službeno, kardinalima je čak i sada zabranjeno komentirati. No od trenutka kada je papa Franjo pokopan, neki talijanski mediji i mnogi posjetitelji pretvorili su se u lovce na kardinale, pokušavajući naslutiti izglednog nasljednika.

Obilazili su restorane pune turista i slastičarnice oko Vatikana, spremni nagađati o svakom uočenom kardinalu i mogućim savezima. "Vino i rigatoni: Posljednje večere kardinala", glasio je naslov u La Repubblici koji je opisivao "prinčeve Crkve" kako uživaju u "dobrim rimskim ručkovima" prije zatvaranja.

Novinari su potom ispitivali konobare jesu li možda mogli nešto čuti. "Ništa", rekao je jedan od konobara u restoranu Roberto's, nekoliko ulica od Trga svetog Petra: "Uvijek utihnu čim se približimo."

Drugo ključno mjesto za presretanje kardinala je uz samu baziliku, pokraj zakrivljenih stupova oko glavnog trga. Svakog jutra tamo se okupljaju kamere i novinari u potrazi za ljudima u grimiznim haljama. Trenutačno se u Rimu nalazi gotovo 250 kardinala pozvanih iz cijelog svijeta, iako oni stariji od 80 godina nemaju pravo glasa.

Dok svakodnevno ulaze u Vatikan na kongregacije kako bi raspravljali o izboru, svaki je od njih okružen i obasipan pitanjima o napretku. U odgovorima nisu otkrili ništa više od "potrebe za jedinstvom" ili uvjeravanja da će konklava biti kratka.

"Ideja je da ovo bude vjerska odluka, a ne politička"

"Cijela ideja je da ovo bude vjerska odluka, a ne politička", objašnjava Ines San Martin: "Kažemo da Duh Sveti vodi razgovore i glasanje."

Ali papa predvodi golemu i bogatu instituciju s velikim moralnim autoritetom i globalnim utjecajem na sve – od rješavanja sukoba do seksualne politike. Stoga je čovjek koji bude izabran – kao i njegova vizija i prioriteti – važan puno dalje od Vatikana.

Određeni katolički monarsi imali su pravo veta na izbor sve do 1907. godine. Danas glasovi iz svih smjerova pokušavaju utjecati na raspravu, obično putem medija. U jednom je trenutku rimski Il Messaggero ukorio favorita, talijanskog kardinala Parolina, zbog "svojevrsne samokandidature".

Zatim se pojavio video filipinskog kardinala Taglea kako pjeva pjesmu "Imagine" Johna Lennona, očito pušten kako bi mu naštetio u popularnosti. Umjesto toga, postao je viralan.

"Postoje li lobiranja? Da, kao u svakim izborima. Ali nije to toliko glasno koliko sam mislila da će biti", slaže se Ines San Martin.

"Otprilike polovica njih se međusobno ni ne poznaje"

Ona smatra da je to dijelom zato što je papa Franjo imenovao mnogo novih kardinala, uključujući one iz novih krajeva: "Otprilike polovica njih se međusobno ni ne poznaje. Tako da je teško uopće odabrati kardinale na koje biste utjecali."

Do srijede ujutro svi bi birači trebali biti unutar Vatikana, lišeni svojih telefona i odvojeni od ostatka svijeta. Od tog trenutka nadalje, John Allen vjeruje da će osobne preferencije prevladati nad politikom, liberalnim ili konzervativnim frakcijama.

"Doista mislim da su trenutačni razgovori među kardinalima ključni. Mnogi od njih sada prvi put javno govore. Nikada ne znate koliko inspirativan netko od njih može biti", slaže se Ines San Martin.