vladimir maleković preminuo u 67. godini života
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vladimir Maleković, povjesničar i teoretičar umjetnosti, muzealac, likovni kritičar i književnik, dugogodišnji ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, preminuo je danas u 67. godini života, izvijestio je taj Muzej.
Još kao srednjoškolac posvetio se književnom radu. Objavljuje poeziju, prozu te oglede o književnosti, kazalištu i filmu (Polet, Telegram, Književne novine, Republika), zatim piše (1961-63) brojne scenarije za RTV Zagreb.
Zaposlivši se 1964. u listu Vjesnik Vladimir Maleković je objavljivao kritičke oglede o slikarstvu, kiparstvu, književnosti, grafičkom i produkt dizajnu, urbanizmu i zaštiti spomenika kulture. Znalački i s kriterijima vrsnog stručnjaka revalorizirao je najznačajnije osobnosti moderne hrvatske umjetnosti: Grupa trojice 1976., Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo 1980., Kubizam i hrvatsko slikarstvo 1981.
Godine 1983. postaje ravnateljem Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Tijekom 20 godina koliko je bio na čelu te ustanove, realizirao je značajne kulturološke projekte: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1989., Od svagdana do blagdana - Barok u Hrvatskoj 1983., Bidermajer u Hrvatskoj 1997., te Historicizam u Hrvatskoj 2000., a započeo je radove na projektu Secesija u Hrvatskoj.
Autor je brojnih knjiga i monografija koje su izdane u zemlji i inozemstvu: Hrvatska izvorna umjetnost 1974., Ivan Rabuzin 1976., Edo Murtić 1978., Kosta Angeli Radovani 1981., Ivo Friščić 1982., Krsto Hegedušić 1985., Dubravka Babić 1987., Stilovi i tendencije 1999., Pisma s ladanja 2000. i druge.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bio je autor kulturološkog programa za paviljon Hrvatske na izložbi EXPO '98 u Lisabonu, zatim komesar hrvatskog paviljona na 48. biennalu suvremene umjetnosti 1999. u Veneciji te hrvatski povjerenik na 3. biennalu suvremene umjetnosti u Firenzi 2001.
Velika erudicija i odlično poznavanje hrvatske kulture, posebice likovne umjetnosti, omogućilo mu je da uoči potrebe i razvije brojne značajne izlagačke i nakladničke programe, među inima i one kojima je gradio mostove povezivanja naše kulture s kulturom drugih europskih naroda.
O datumu, vremenu i mjestu ispraćaja javnost će biti naknadno obaviještena, priopćio je Muzej za umjetnost i obrt.
(Hina) pp ln
Još kao srednjoškolac posvetio se književnom radu. Objavljuje poeziju, prozu te oglede o književnosti, kazalištu i filmu (Polet, Telegram, Književne novine, Republika), zatim piše (1961-63) brojne scenarije za RTV Zagreb.
Zaposlivši se 1964. u listu Vjesnik Vladimir Maleković je objavljivao kritičke oglede o slikarstvu, kiparstvu, književnosti, grafičkom i produkt dizajnu, urbanizmu i zaštiti spomenika kulture. Znalački i s kriterijima vrsnog stručnjaka revalorizirao je najznačajnije osobnosti moderne hrvatske umjetnosti: Grupa trojice 1976., Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo 1980., Kubizam i hrvatsko slikarstvo 1981.
Godine 1983. postaje ravnateljem Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Tijekom 20 godina koliko je bio na čelu te ustanove, realizirao je značajne kulturološke projekte: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1989., Od svagdana do blagdana - Barok u Hrvatskoj 1983., Bidermajer u Hrvatskoj 1997., te Historicizam u Hrvatskoj 2000., a započeo je radove na projektu Secesija u Hrvatskoj.
Autor je brojnih knjiga i monografija koje su izdane u zemlji i inozemstvu: Hrvatska izvorna umjetnost 1974., Ivan Rabuzin 1976., Edo Murtić 1978., Kosta Angeli Radovani 1981., Ivo Friščić 1982., Krsto Hegedušić 1985., Dubravka Babić 1987., Stilovi i tendencije 1999., Pisma s ladanja 2000. i druge.
Velika erudicija i odlično poznavanje hrvatske kulture, posebice likovne umjetnosti, omogućilo mu je da uoči potrebe i razvije brojne značajne izlagačke i nakladničke programe, među inima i one kojima je gradio mostove povezivanja naše kulture s kulturom drugih europskih naroda.
O datumu, vremenu i mjestu ispraćaja javnost će biti naknadno obaviještena, priopćio je Muzej za umjetnost i obrt.
(Hina) pp ln

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati