PRIPADNICI hrvatske Antiterorističke jedinice Lučko sudjelovali su danas na velikom vojnom mimohodu održanom na Elizejskim poljanama u povodu francuskog nacionalnog praznika, Dana pada Bastille.

Hrvatski specijalci prošli su pred glavnom svečanom tribinom u međunarodnoj koloni koja je predvodila mimohod. Francuski organizatori prvotno su ih smjestili u osmi red, ali su ih nakon višednevnih priprema premjestili u drugi red formacije, rekao je zapovjednik ATJ-a Lučko Mate Bilobrk. 

Plenković je nakon današnjeg mimohoda rekao da je Hrvatska bila "tamo gdje treba biti" te posebno pohvalio pripadnike ATJ-a Lučko. Bez obzira na prijepore koji su prethodili njihovu odlasku, hrvatski specijalci na kraju su prošli Elizejskim poljanama pri samom čelu međunarodne kolone.

Zapovjednik ATJ-a Lučko Bilobrk rekao je uoči mimohoda da su pripadnici postrojbe ponosni što predstavljaju Hrvatsku.

"To je dokaz našeg pristupa i svega onoga kako smo shvatili ovu priliku za jedinicu i za sve nas u Hrvatskoj. Predstavljati našu odoru u stranoj zemlji stvarno nam je velika čast", rekao je Bilobrk za RTL.

Mimohod u znaku potpore Ukrajini

Ovogodišnji mimohod održan je pod geslom "Strateško buđenje Europe", a Francuska ga je iskoristila za demonstraciju europskog jedinstva, obrambenih sposobnosti i potpore Ukrajini.

Na početku mimohoda prošlo je oko 500 pripadnika oružanih snaga zemalja okupljenih u Koaliciji voljnih, uključujući ukrajinske vojnike. U letačkom dijelu sudjelovali su i borbeni zrakoplovi kojima su upravljali francuski i ukrajinski piloti.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na obilježavanje predstavnike država koje sudjeluju u Koaliciji voljnih, skupini predvođenoj Francuskom i Velikom Britanijom koja koordinira potporu Ukrajini i priprema moguća sigurnosna jamstva nakon eventualnog prekida vatre. Dan prije mimohoda u Parizu je održan i sastanak Koalicije, na kojem je sudjelovao hrvatski premijer Andrej Plenković.

Hrvatsku na mimohodu, međutim, nisu predstavljali pripadnici Hrvatske vojske, kako je Vlada prvotno planirala, nego specijalni policajci. Takav rasplet posljedica je višednevnog sukoba predsjednika Zorana Milanovića i Vlade oko ovlasti nad Oružanim snagama i političke poruke koju je mimohod trebao poslati.

U Pariz je trebao otići 21 pripadnik Hrvatske vojske

Vlada i Ministarstvo obrane prvotno su planirali u Pariz poslati 21 pripadnika Počasno-zaštitne bojne. Ministar obrane Ivan Anušić tvrdio je da je riječ o protokolarnoj i ceremonijalnoj aktivnosti te da odluku o njihovu odlasku može donijeti sam ministar.

Pozvao se na članak 69. stavak 5. Zakona o obrani, prema kojem odluke o prelasku državne granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti te za postrojbe veličine voda i niže donosi ministar obrane.

Milanović je, međutim, kao predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga izdao zapovijed da Hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu. Tvrdio je da ministar ne može poslati vojnike protivno odluci vrhovnog zapovjednika.

Milanović: Francuzi nisu došli na naš mimohod

Milanović je protivljenje odlasku vojnika obrazložio političkim, sigurnosnim i protokolarnim razlozima.

Kao prvi razlog naveo je to što Francuska nije poslala svoje vojnike na hrvatski vojni mimohod održan 2025. godine u Zagrebu. Ustvrdio je da se Francuska nije ni ispričala zbog izostanka, iako je Hrvatska od nje kupila 12 rabljenih borbenih zrakoplova Rafale.

Milanović je Francuskoj posebno zamjerio prodaju 12 novih Rafalea Srbiji. Francuska i Srbija potpisale su u kolovozu 2024. ugovor vrijedan 2.7 milijardi eura. Milanović je tvrdio da takav odnos nije u skladu sa strateškim partnerstvom Hrvatske i Francuske.

Plenković je odgovorio da je Francuska 30. svibnja ove godine ipak sudjelovala u obilježavanju Dana državnosti u Zagrebu, kada su dva francuska Rafalea sudjelovala u letačkom programu iznad Jaruna.

Premijer je tvrdio da bi hrvatski izostanak iz Pariza bio politička pogreška koja bi štetila međunarodnom položaju zemlje, odnosima s Francuskom te hrvatskoj pripadnosti Europskoj uniji i NATO-u.

Spor i oko Koalicije voljnih

Drugi važan prijepor odnosio se na povezanost mimohoda s Koalicijom voljnih i ratom u Ukrajini.

Milanović je tvrdio da mimohod nije običan protokolarni događaj, nego promocija nove političko-vojne koncepcije u kojoj Hrvatska ne bi trebala sudjelovati. Upozoravao je da se okupljaju države koje razmatraju slanje snaga u Ukrajinu nakon mogućeg primirja te da Hrvatska ne smije postati dio takvih planova.

Plenković je odbacivao tvrdnju da Koalicija voljnih predstavlja pripremu za rat ili slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Nakon sastanka u Parizu rekao je da je smisao Koalicije pripremiti sigurnosna jamstva koja bi Ukrajini pomogla očuvati mir ako se postigne prekid vatre, a ne stvarati ofenzivnu vojnu silu.

Kundid se našao između predsjednika i ministra

U središtu sukoba našao se načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid.

Anušić je tvrdio da je Kundid najprije odobrio pripreme za odlazak vojnika, ali je potom odustao nakon Milanovićeve zapovijedi. Ministar je upozorio da bi neprovođenje njegove odluke predstavljalo kršenje Zakona o obrani, dok je Plenković poručio da će Kundid u tom slučaju izgubiti povjerenje Vlade i da očekuje njegovu ostavku.

Milanović je uzvratio da Kundid mora provesti zapovijed vrhovnog zapovjednika. Optužio je Vladu da vrši nedopušten pritisak na načelnika Glavnog stožera i pozvao Plenkovića na hitan sastanak zbog, kako je naveo, ugrožavanja sustava vojnog zapovijedanja.

Plenković je sastanak odbio dok Milanović ne povuče svoju zapovijed, za koju je tvrdio da nema zakonsko uporište.

Spor tako nije dobio pravosudni ili ustavnopravni epilog. Vlada na kraju nije pokušala poslati Hrvatsku vojsku protivno Milanovićevoj zapovijedi, nego je pronašla drugo rješenje.

Vlada umjesto vojske poslala specijalnu policiju

Vlada je 3. srpnja odlučila da će Hrvatsku u Parizu predstavljati pripadnici ATJ-a Lučko, koji su dio Ministarstva unutarnjih poslova, a ne Oružanih snaga. Budući da policija nije pod zapovjedništvom predsjednika Republike, Milanovićeva zapovijed nije se odnosila na njihov odlazak.

Iz Vlade su tada poručili da je ATJ Lučko elitna sastavnica hrvatskog sigurnosnog sustava koja je dala velik doprinos obrani Hrvatske u Domovinskom ratu i predstavlja jedan od simbola hrvatskih sigurnosnih sposobnosti.

Pripadnici postrojbe stigli su u Pariz početkom srpnja i zajedno s ostalim sudionicima počeli uvježbavati kretanje i formaciju za mimohod.

ATJ Lučko osnovan je 1990. godine, a njegovi pripadnici sudjelovali su na gotovo svim hrvatskim ratištima te u ključnim vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja. Danas je riječ o najelitnijoj postrojbi hrvatske policije specijaliziranoj za protuterorističke akcije, talačke krize, uhićenja posebno opasnih osoba i druge visokorizične zadaće.

Hrvatski vojnici već su marširali Parizom

Ovo nije prvi put da su hrvatski predstavnici sudjelovali na pariškom mimohodu.

Hrvatska vojska prvi je put nastupila 2013. godine, nedugo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tada je u Pariz otišao veliki hrvatski ešalon sastavljen od pripadnika Počasno-zaštitne bojne te predstavnika kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva.

Milanović je tada bio premijer i podržao je sudjelovanje. Ovoga puta rekao je da su okolnosti bitno drukčije jer je Hrvatska 2013. bila posebno pozvana kao nova članica Europske unije, dok je ovogodišnji događaj bio povezan s Koalicijom voljnih i planovima vezanim uz Ukrajinu.