HRVATSKA je u prvoj polovici 2024. značajno povećala uvoz sirove nafte iz Azerbajdžana. Više se nego udvostručio u vrijednosti, sa 180.25 milijuna dolara u prvoj polovici prošle godine na 375.98 milijuna dolara u istom razdoblju ove godine. To je rast za 109 posto.

Količinski je u prvom dijelu ove godine uvezeno 587.600 tona, a prošle godine 308.500 tona, prenosi Hellenic Shipping News. To je rast od 90 posto, a time je Azerbajdžan najveći izvoznik sirove nafte u Hrvatsku. Oko 5.2 posto ukupno izvezene sirove nafte iz Azerbajdžana je kao destinaciju imalo Hrvatsku u prvoj polovici ove godine. 

Cijene sirove nafte narasle su s 584 dolara po toni (otprilike 77 dolara po barelu) 2023. na 640 dolara po toni (84 dolara po barelu) 2024., u prvoj polovici godine. 

Hrvatska je važna EU za ukidanje ovisnosti o energentima iz Rusije

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), godina s rekordnim uvozom iz Azerbajdžana u Hrvatsku je bila 2022., kada je zabilježeno 1.7 milijardi eura uvoza iz te države, od čega je gotovo isključivo sirova nafta. 

2023. je količina pala, a ove godine se oporavlja. Glavni razlog je rat u Ukrajini i posljedične sankcije na uvoz nafte iz Rusije u EU, zbog čega su se morali pronaći alternativni pravci za uvoz tog ključnog energenta. 

Azerbajdžanska sirova nafta je i prije bila važna za EU, s udjelom između 4 i 5 posto u ukupnom uvozu. Nakon početka rata u Ukrajini donesena je odluka da se dobava sirove nafte i plina, koja je sasvim ovisila o Rusiji (više plin nego nafta), diversificira.

Plan EU da smanji ovisnost o energentima iz Rusije je uspio, pa nije bilo većih problema od početka rata u Ukrajini iako su proruski mediji predviđali "smrzavanje Europe". Osim diversifikacije uvoza sirove nafte i plina, razlog leži i u neobično blagim zimama zadnjih godina. 

Sirova nafta ne ostaje u Hrvatskoj, nego je namijenjena za druge države EU, ponajviše Mađarsku

2020. je pušten u promet Transjadranski plinovod, koji je spojen na Transanadolijski plinovod i Plinovod Južni Kavkaz, čime je stvorena direktna ruta za transport plina iz Azerbajdžana preko Gruzije i Turske u EU. Taj koridor potpuno zaobilazi Armeniju.

U srpnju prošle godine je između EU i Azerbajdžana potpisan sporazum kojim se planira udvostručiti uvoz prirodnog plina u EU iz te države do 2027. Geostrateški je situacija jasna, a to je zaobilaženje Rusije kao dominantnog opskrbljivača EU energentima.

Hrvatska je dio lanca kojim se EU opskrbljuje sirovom naftom iz Azerbajdžana. Hrvatska je država preko koje ide transport, a krajnje destinacije su druge države EU. Jedna od njih je Mađarska. Do 2020. Hrvatska nije bila značajan izvoznik sirove nafte u tu državu, a od tada oko pola izvoza Hrvatske u Mađarsku čini sirova nafta.