DEFORESTACIJA brazilske regije Amazonije usporila je prvi put u četiri godine s manje od 10.000 četvornih kilometara šume koja je iskrčena u jednoj godini, pokazuju preliminarni podaci Nacionalnog instituta za istraživanje svemira (Inpe). Od kolovoza 2022. do srpnja 2023. izgubljeno je područje od oko 9000 četvornih kilometara šume, priopćilo je jučer brazilsko ministarstvo okoliša i klimatskih promjena pozivajući se na podatke Inpea.

Najniža brojka od 2019.

To je približno ista površina kao otok Cipar - i smanjenje od 22 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, kada je izgubljeno gotovo 11.600 četvornih kilometara šume. To je i najniža brojka od 2019. Amazonska prašuma ima važnu ulogu u međunarodnoj borbi protiv klimatskih promjena. Brazil posjeduje velik dio Amazonije, otprilike veličine Zapadne Europe, koji se proteže kroz devet država.

Lijevi političar Luiz Inácio Lula da Silva, koji je 1. siječnja treći put prisegnuo kao brazilski predsjednik, u dosadašnjim mandatima od početka 2003. do kraja 2010. nije bio poznat kao ekolog. Ali u govoru u Ujedinjenim narodima u rujnu Lula je pozvao na odlučnu borbu protiv klimatskih promjena i rastuće društvene nejednakosti koju one uzrokuju.

"Nikad nije bilo hitnije"

Na međunarodnom summitu o Amazoniji u kolovozu Lula je rekao da "nikad nije bilo hitnije" očuvati Amazonu i da će on dati prioritet zaštiti okoliša i klime.

Njemačka je nakon četiri godine nedavno nastavila s isplatama pomoći fondu za zaštitu prašume u regiji Amazonije. Ovaj takozvani Amazonov fond osnovan je 2008., ali je zamrznut zbog neslaganja oko korištenja novca pod vladom bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara.

Za desno orijentirane populiste područje Amazonije prvenstveno predstavlja neiskorišten gospodarski potencijal. Tijekom Bolsonarova mandata od 2019. do 2022. krčenje šuma i poljoprivreda naglo su se povećali.