Umrla žena čiji je kod bio ključan za prvo slijetanje ljudi na Mjesec
UMRLA je Margaret Hamilton, američka matematičarka i pionirka softverskog inženjerstva koja je vodila razvoj računalnih programa za NASA-in program Apollo. Imala je 90 godina. Preminula je 30. rujna, objavio je Massachusetts Institute of Technology (MIT).
Njezin softver odigrao je ključnu ulogu tijekom povijesnog slijetanja na Mjesec 1969. godine. Dok su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin približavali Mjesečevoj površini, računalo lunarnog modula počelo je prijavljivati pogreške. Sustav koji su razvili Hamilton i njezin tim omogućio je nastavak slijetanja unatoč preopterećenju računala.
Softver koji je omogućio nastavak slijetanja
Dok se lunarni modul Eagle 20. srpnja 1969. približavao površini Mjeseca, njegovo je računalo počelo slati upozorenja. Sustav je bio preopterećen zbog problema povezanog s hardverom i nije mogao istodobno izvršavati sve zadatke.
U tom trenutku ključnim se pokazao softver koji su razvili Hamilton i njezin tim. Bio je osmišljen tako da prepozna najvažnije zadatke i automatski im dodijeli prednost, dok je manje važne operacije mogao privremeno prekinuti.
Zahvaljujući takvom sustavu računalo je nastavilo izvršavati funkcije nužne za slijetanje. Kontrola misije u Houstonu procijenila je da se postupak može nastaviti, a Armstrong i Aldrin uspješno su sletjeli na Mjesec.
Bio je to jedan od najpoznatijih primjera važnosti pouzdanog softvera u povijesti tehnologije.
Programiranjem se počela baviti kada je računalstvo bilo u povojima
Hamilton je rođena 1936. u američkoj saveznoj državi Indiani. Diplomirala je matematiku na Earlham Collegeu 1958., a godinu poslije počela je raditi na MIT-u.
Prvi posao u programiranju dobila je na području meteorologije, gdje je surađivala s Edwardom Lorenzom, znanstvenikom poznatim po istraživanjima teorije kaosa. Poslije je radila na računalnom sustavu za američku protuzračnu obranu.
Godine 1965. pridružila se projektu Apollo. Bila je prva programerka zaposlena na MIT-ovu projektu razvoja softvera za taj svemirski program.
Ubrzo je preuzela vodeću ulogu u razvoju računalnih programa za svemirske letjelice. Do 1968. postala je pomoćnica direktora zadužena za tim koji je razvijao softver za zapovjedni i servisni modul. Sudjelovala je u vođenju razvoja softvera za sustave zapovjednog i lunarnog modula, a na programima za Apollo radilo je više od 400 ljudi.
U vrijeme kada se programiranje još nije smatralo ravnopravnom inženjerskom disciplinom, Hamilton je inzistirala na tome da ono zahtijeva jednaku ozbiljnost, stručnost i odgovornost kao razvoj hardvera.
Zalaganje za priznavanje te profesije pridonijelo je široj uporabi izraza "softversko inženjerstvo", koji je Hamilton pomogla popularizirati.
Njezina četverogodišnja kći otkrila problem koji je kasnije pogodio astronaute
Jedna od najpoznatijih priča iz njezine karijere povezana je s njezinom kćeri Lauren.
Dok je kao četverogodišnjakinja boravila s majkom na poslu, Lauren se igrala simulatorom zapovjednog modula. Slučajno je pokrenula program P01, namijenjen pripremama prije lansiranja, iako je simulator već bio u fazi leta. Sustav se zbog toga srušio.
Hamilton je prepoznala potencijalno ozbiljan problem. U tehničku dokumentaciju dodala je upozorenje da se taj program ne smije pokretati tijekom leta te predložila softversku zaštitu koja bi spriječila ponavljanje takve pogreške tijekom stvarne misije.
Njezin prijedlog tada nije prihvaćen jer se smatralo da dobro obučeni astronauti neće napraviti takvu pogrešku.
Međutim, tijekom misije Apollo 8 1968. astronaut Jim Lovell slučajno je pokrenuo isti program, zbog čega su izgubljeni navigacijski podaci. Hamilton i njezin tim morali su pronaći način za rješavanje problema, a nakon incidenta njezine su preporuke ugrađene u sustav.
Taj je slučaj postao primjer pristupa koji je Hamilton zastupala tijekom cijele karijere: softver mora biti projektiran tako da može predvidjeti ljudske pogreške i neočekivane situacije, a ne samo ispravno raditi u idealnim uvjetima.
Fotografija koja je postala simbol računalne povijesti
Hamilton je svjetsku prepoznatljivost stekla i zahvaljujući fotografiji iz 1969. godine na kojoj stoji pokraj goleme hrpe ispisanog programskog koda razvijenog za misije Apollo.
Fotografija je desetljećima poslije postala jedan od najpoznatijih simbola ranog razvoja računalstva i doprinosa žena znanosti i tehnologiji.
Softver na čijem je razvoju radila danas je dostupan i javnosti. Cjelokupan programski kod za Apollo objavljen je 2015. na GitHubu, platformi na kojoj programeri dijele i razvijaju računalne programe. Tako se i danas može proučavati kako su računala prije više od pola stoljeća pomogla ljudima da stignu na Mjesec.
Nakon završetka rada na programu Apollo, Hamilton je nastavila razvijati metode za povećanje pouzdanosti računalnih sustava.
Godine 1976. osnovala je tvrtku Higher Order Software, a desetak godina poslije Hamilton Technologies. Bavila se razvojem sustava i metoda kojima je cilj bio spriječiti pogreške u složenim računalnim programima.
Njezin rad prepoznat je brojnim priznanjima. NASA joj je 2003. dodijelila nagradu za izniman znanstveni i tehnički doprinos, a 2016. američki predsjednik Barack Obama uručio joj je Predsjedničku medalju slobode, jedno od najviših civilnih odlikovanja u SAD-u.
Godine 2017. njezin je lik uključen i u Legov komplet posvećen ženama koje su obilježile povijest NASA-e.
"Nismo imali izbora nego biti pioniri"
Olivier de Weck, profesor i privremeni čelnik MIT-ova Odjela za aeronautiku i astronautiku, izjavio je nakon njezine smrti da bi bilo veliko podcjenjivanje reći samo da je Hamilton bila pionirka ili ispred svog vremena.
Istaknuo je da je radila kao softverska inženjerka dok se ta disciplina tek razvijala te da je vodila tim koji je stvorio jedan od najsloženijih tehnoloških sustava koje je čovječanstvo dotad razvilo.
Sama Hamilton svoj je rad na programu Apollo opisivala kao razdoblje iznimnih izazova i slobode u traženju novih rješenja.
"Nije bilo druge prilike. Znali smo to. Svoj smo posao shvaćali ozbiljno, a mnogi od nas krenuli su na taj put još u dvadesetim godinama. Pronalaženje rješenja i novih ideja bilo je pustolovina", rekla je 2009. godine za MIT.
Prisjećajući se tog razdoblja, istaknula je da su imali iznimnu sreću što su mogli sudjelovati u stvaranju nečega što prije njih nitko nije napravio.
"Gledajući unatrag, bili smo najsretniji ljudi na svijetu. Nismo imali izbora nego biti pioniri", rekla je.
Iza Hamilton ostali su kći Lauren, zet, dvojica unuka, četvero praunučadi, dva brata i sestra. Komemoracija je najavljena za proljeće u Cambridgeu u Massachusettsu.