GODINU dana nakon fijaska tunela Učka i Tuhobić na ADAC-ovim testovima sigurnosti, novoizgrađeni hrvatski tuneli polučili su značajno bolje rezultate. Tunel Plasina svrstan je u grupu najboljih, dok je Tunel Javorova Kosa ocijenjen prolaznom ocjenom.

Tunel Plasina

Tunel dugačak 2.300 m nalazi se na auto-cesti Zagreb Rijeka na nadmorskoj visini od 545 m. U promet je pušten 24. srpnja, a mjerenja su pokazala da dnevno kroz njega prođe oko 15.000 vozila od čega ih 14 % čini kamionski promet. Maksimalna dozvoljena brzina je 100 km/h, a do danas nije zabilježena niti jedna prometna nezgoda.

Odlične ocjene tunel je zaslužio najvećim djelom zbog činjenice da posjeduje dvije cijevi sa poprečnim spojevima kao dodatnim putovima za izlaz u slučaju opasnosti u razmaku od 380 metara. Također, širina tunela je solidna, a pozitivnim je ocjenjena i mogućnost spašavanja u slučajevima havarije.

Nadalje, tunel ima dobro riješenu signalizaciju, te ima mogućnost preusmjeravanja prometa prije ulaza u tunel.  Ispred ulaza u tunel nalaze se semafori i ograde što je posebno spomenuto u izviješću.

Inače, cijeli tunel je opremljen signalnim sustavima kroz cijeli tunel, koji pripomaže u potpuno automatiziranom nadzoru prometa, ventilacije i protupožarnih aktivnosti. Videonadzor je besprijekoran, kao i zaštita SOS telefona od buke. Primjera radi, kod poziva upomoć automatski se pali jedna videokamera i smanjuje se brzina, a u slučaju požara, aktiviraju se posebni programi ventilacije i zatvara se promet.

Izlazi za nuždu nalaze se na svakih 760 metara, propisno su označeni. Kako bi sve funkcioniralo u najboljem redu 24 sata dnevno brinu se specijalne ekipe, koje tijekom godine obavljaju mnogobrojne protupožarne vježbe.

Rigorozni Nijemci nisu uspjeli naći značajne nedostatke. Reda radi spomenuli su da bi izlazi u slučaju opasnosti mogli biti gušće postavljeni, te da postoji opasnost od pojave dima u tunelu.

Tunel Javorova Kosa

Relativno nov tunel pušten je u promet 2003. godine. Duljina mu je 1.460 m, a nalazi se na 331 m nadmorske visine. Maksimalna brzina ograničena je na 80 km/h, a prosječna dnevna frekvencija prometa iznosi 8.000 vozila, od čega je 15 % kamionski. Do danas je zabilježena samo jedna nezgoda.

Ovaj tunel ima nešto manje pozitivnih strana od novijeg i očito boljeg tunela Plasina. Osim što posjeduje samo jednu cijev i ima nešto manji protok prometa, pozitivne strane, koje se tiču broja ugibališta i regulacije prometa su iste kao kod prethodnog tunela. Međutim, osvjetljenje i signalizacija osjetno je lošije izvedena, a SOS telefoni  nalaze se na razmaku od čak 600 metara. Još gore je kad su u pitanju izlazi u slučaju opasnosti, oni su međusobno razmaknuti čak 1.200 metara.

Pobjednici i gubitnici

U svom sedmom izdanju, test je obuhvatio 49 tunela u četrnaest europskih zemalja, što je gotovo dvostruko više od prošle godine kad su Adac-ovi stručnjaci posjetili njih 27. Rezultat je to pritiska na Talijane, koji su ove godine dopustili inspekciju tunela i kako se pretpostavljalo, neslavno prošli. Od pet tunela njih tri su dobili najniže ocjene u gotovo svim kategorijama, a tunel Roccaccia proglašen je ukupno najgorim tunelom, čime je smijenio tunel Učku na začelju.

Najboljim tunelima pokazali su se austrijski tunel Ottsdorf i luksemburški Marksburg. Ukupno gledano, 18 tunela dobilo je najviše ocjene, 14 solidne,  a 9 prolazne. Kad se sve zbroji i oduzme dolazimo do podatka da je svaki šesti europski tunel izvor potencijalnih opasnosti.  Zanimljivo je da su njemački tuneli dugo vremena smatrani najboljima, a najnoviji podaci govore da tome baš i nije tako. Prema njima su tek prosječni, a samo dva od šest ispitanih tunela zaslužuju najbolje ocjene.

Inače, projekt testiranja tunela od ove godine nosi naziv EuroTAP (European Tunnel Assessment Programme), odobren je od EU komisije, te ga podržavaju mnogobrojni partneri. Očekuje se da će do 2007. godine testu biti podvrgnuto čak 150 tunela, čime će se obuhvatiti gotovo svi značajni europski prometni pravci.

Način testiranja

Tuneli su objekti koji zbog svoje kompleksnosti moraju udovoljavati vrlo rigoroznim sigurnosnim standardima. U slučaju nesreće, posljedice mogu biti katastrofalne u što smo se mogli uvjeriti nekoliko puta u proteklih par godina. Stoga je test i baziran na sigurnosnim standardima koji su, prema zakonu donesenom u Europskom parlamentu, isti za sve europske tunele.
Riječ je o devet kategorija, a to su redom:

Tunelski sustav

Ovdje se nalaze opći podaci kao što su broj cijevi i prometnih traka, te osnovni gabariti, kvaliteta asfaltne podloge i raspored ugibališta. Utjecaj kategorije na ukupne rezultate je 14 %.

Osvjetljenje i opskrba električnom energijom

Kategorija s 8-postotnim utjecajem obuhvaća, kao što stoji u njenom nazivu, sve sustave vezane uz osvjetljenje i opskrbu energijom, te načine njihove izvedbe i utjecaja na odvijanje prometa.

Promet i njegov nadzor

Iznimno bitna kategorija ima težinu od čak 16 %, a bavi se sustavima za regulaciju i motrenje prometa u tunelu. Također, uzima se u obzir gustoća odnosno kvaliteta prometa (brzina, zavoji, signalizacija i sl).

Komunikacija

Obuhvaća sustave komunikacije u tunelu. Praktično rečeno, ovdje se bilježi broj i razmak SOS telefona, postojanje dodatne signalizacije i dostupnost radio signala. Sve to ima 11-postotni utjecaj na ukupan rezultat.

Izlazi za nuždu

Kategorija ima 14-postotni utjecaj, a bavi se isključivo ispitivanjem izvedbe izlaza za nuždu u tunelima, njihovog broja, načina spašavanja i postojanja pratećih sustava i signalnih oznaka.

Protupožarna zaštita

Definitivno najvažnija kategorija s 19-postotnim utjecajem u kojoj se nalaze svi sustavi namijenjeni protupožarnoj zaštiti. Ispituje se gotovo sve, od rasporeda i broja protupožarnih aparata, do uvježbanosti ljudskog potencijala i načina gašenja požara u tunelu.

Ventilacija tijekom požara

Još jedna kategorija vezana uz protupožarnu zaštitu. Ima 11-postotni utjecaj, a uz kvalitetu ventilacije u iznimnim situacijama, ispituje temperaturnu postojanost vitalnih dijelova ventilacijskih sustava.

Funkcioniranje tunela u slučaju nezgode

Uvježbanost osoblja i postojanje programa evakuacije i stavljanje nezgode pod nadzor je od iznimne važnosti, pa je ovo područje uvršteno u zasebnu kategoriju s 7-postotnim utjecajem.

Miljenko Nikolić