NA PRVOJ sjednici Međuresornog povjerenstva za praćenje izvoza u SAD, koje je osnovano "zbog pravovremenog i organiziranog djelovanja Vlade RH s ciljem zaštite hrvatskih izvoznika", posebna pažnja bila je usmjerena na farmaceutsku, obrambenu i IT industriju, priopćeno je danas iz Ministarstva gospodarstva.

Fokus na najugroženije sektore

U priopćenju se podsjeća da je vlada odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za praćenje i analizu stanja izvoza u Sjedinjene Američke Države donijela 24. travnja. Međuresorno povjerenstvo, na čijem je čelu ministar gospodarstva Ante Šušnjar, započelo je s analizom mogućih posljedica najavljenih carinskih mjera SAD-a prema Europskoj uniji, uključujući i Hrvatsku. Podsjetimo, američki predsjednik je uvođenje carina gotovo cijelom svijetu najavio 2. travnja, kojeg je prozvao "Danom oslobođenja".

Na današnjoj sjednici, kojom je predsjedao državni tajnik Vedran Špehar, posebna pažnja usmjerena je na farmaceutsku, obrambenu i IT industriju, koje su među najizloženijima kada se govori o mogućim poremećajima, stoji u priopćenju.

Istaknuto je i da postoje aktivni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta ukoliko bi došlo do preseljenja proizvodnje ili gubitka tržišta uslijed novih carinskih režima, osobito kada su u pitanju manje sredine. Povjerenstvo je raspravljalo i o pripremi mjera u slučaju povećanog interesa tvrtki iz trećih zemalja za sudjelovanje u manjim postupcima javne nabave u Hrvatskoj, uslijed mogućih poremećaja njihovih aktivnosti na američkom tržištu.

"Vlada Republike Hrvatske potvrđuje svoju odlučnost da aktivno, pravovremeno i učinkovito odgovori na potencijalne izazove i zaštiti hrvatski izvozni sektor, radna mjesta i ukupnu gospodarsku stabilnost", zaključuje se u priopćenju Ministarstva gospodarstva.

Hrvatski izvoz u SAD i nove carinske mjere

Hrvatska je u 2024. godini u SAD izvezla robu u vrijednosti od 805 milijuna eura, a najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi (40 posto, odnosno 319 milijuna eura), koji su privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati od ključnog značaja za američko gospodarstvo, zatim proizvodnja električne opreme (19 posto, 154 milijuna eura) te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (16 posto, 132 milijuna eura).

SAD je uveo minimalnu stopu carina od 10 posto na robni uvoz iz cijeloga svijeta, a potom i recipročne carine koje za EU dosežu 20 posto, kako bi povećao cijenu uvoza i tako zaštitio domaće proizvođače i smanjio trgovinski deficit koji je u 2024. iznosio rekordnih 1.200 milijardi dolara. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump pauzirao je primjenu recipročnih stopa na 90 dana, uz izuzetak Kine, s ciljem postizanja novih trgovinskih sporazuma.