PREMA najnovijoj studiji siromaštva udio siromašnih stanovnika Hrvatske u ukupnoj populaciji iznosi oko 17 posto, a broj siromašnih građana kreće se oko 730.000 tisuća, piše Večernji list.

Glavni kriterij za analizu je mjesečni dohodak kojim građani raspolažu, a u skupinu siromašnih ulaze svi čija su mjesečna primanja niža od 60 posto prosječnih primanja za pojedinu skupinu.

U Hrvatskoj su, prema studiji, najugroženiji umirovljenici, starije osobe i nezaposleni, a u posebno teškim uvjetima žive samačka kućanska, obitelji sa samohranim roditeljem, te obitelji s troje i više djece.

Oko 20 posto osoba starijih od 60 godina nema nikavih mirovinskih primanja, 70.000 umirovljenika prima mirovonu manju od 500 kuna, a 100.000 umirovljenika prima mirovinu u iznosu od 500-1.000 kuna. Treba spomenuti oko 150.000 nezaposlenih koji su više godina bez posla.

Iako se stopa rizika siromaštva u odnosu na 2002. godinu u 2003. smanjila za 2,5 posto zbog malog porasta mirovinskih primanja, još uvijek je rizik siromaštva ostao natprosječan. Kako piše Večernji, stope relativnog siromaštva u Hrvatskoj ne odstupaju bitno od prosjeka Europske unije, no nije isto živi li se s manje od 60 posto prosječne hrvatske ili njemačke plaće.

Prema analizi Instituta za financije gotovo tri četvrtine siromašnih živi u obitelji u kojima glava obitelji ima samo osnovno obrazovanje ili čak ni to, a obično su djeca i žene više izloženi siromaštvu nego muškarci.

Da bi se ublažilo siromaštvo, u studiji Instituta zaključuje se kako bi u Hrvatskoj trebalo poboljšati fleksibilnost tržišta rada, poboljšati ponudu i potražnju zaposlenja, potaknuti završavanje osnovnog i srednjeg obrazovanja te bolje usmjeriti mjere socijalne skrbi.