ZAGREBAČKA katedrala teško je oštećena u potresu 22. ožujka ove godine. U samom potresu srušio se vrh južnog tornja katedrale, a križ i kamene krhotine završile su u odajama samog kardinala Josipa Bozanića.

>> Katedrala bi se mogla obnavljati još godinama, još se ne zna gdje je križ

Sjeverni toranj se, pak, pomaknuo i morao je biti srušen u kontroliranoj eksploziji koja je zbog složenosti i nepovoljnih vremenskih uvjeta nekoliko puta odgađana.

Namjeravaju početi s misama od Badnjaka

Zagrebačka katedrala bila je tik pred dovršetkom obnove koja je trajala više od 30 godina kada ju je oštetio potres i od tog je nedjeljnog jutra zatvorena za vjernike i posjetitelje. Međutim, prema informacijama s Kaptola, mise bi se u katedrali trebale održati za Badnjak i Božić.

"Drago nam je da, premda u skromnim okolnostima, u građevini prepunoj rana i posljedica potresa, danas možemo najaviti da će zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, predvoditi euharistijsko slavlje u četvrtak, 24. prosinca, u večeri Badnjaka, s početkom u 21 sat ('misa polnoćka') i Danju misu svetkovine Rođenja Gospodinova u petak, 25. prosinca, s početkom u 10 sati. Ujedno napominjemo da će na sam dan Božića i nadalje svete mise u Katedrali biti slavljene prema nekadašnjemu uobičajenom rasporedu, to jest: nedjeljom i blagdanima u: 7, 8, 9, 10, 11:30 i 18 sati, a svagdanima u: 7, 8, 9 i 18 sati. Tijekom svih slavlja trebat će se pridržavati odredaba kojima se nastoji spriječiti širenje virusne infekcije. Osim toga, budući da se u samoj Katedrali odvijaju radovi na obnovi, vjernici će ubuduće biti obavještavani o eventualnim odstupanjima od redovitoga rasporeda liturgijskih slavlja", stoji u obavijesti na webu Zagrebačke nadbiskupije.

Zabrinuti stručnjak: Skela ne podupire svodove

No svi oni koji namjeravaju na misu u katedralu morali bi dobro razmisliti i možda izabrati neku drugu crkvu. Naime, stručnjaci koji su nas zamolili za anonimnost zbog straha od gubitka budućih poslova tvrde da katedrala jednostavno nije sigurna.

"Već neko vrijeme kolege pričaju o tome. Unutar katedrale se postavlja specijalna skela koja treba podupirati svodove. Međutim, ona nije dovršena i neće biti dovršena do sutra. Nedostaje oko metar i pol na ključnim mjestima na kojima bi se na metalnu skelu stavila drvena konstrukcija. Ukratko strop katedrale ništa ne drži", rekao nam je stručnjak koji je duboko zabrinut za sigurnost vjernika koji dođu u katedralu. 

"Zamislite što kamenje koje padaju s 20-30 metara visine mogu napraviti čovjeku"

Pred ulazom u katedralu je postavljen i svojevrsni tunel kroz koji se dolazi do portala.

"Tunel podsjeća na one na nogometnim terenima koji štite nogometaše od boca ili kovanica koje na njih bacaju navijači. Ovdje nije riječ o bocama i kovanicama nego kamenju koje još uvijek otpada s katedrale i to ne samo izvana nego i u samoj unutrašnjosti. Riječ je o komadima koji padaju s najmanje 20 ili 30 metara visine i možete zamisliti što mogu napraviti čovjeku", objasnio nam je svrhu neobične konstrukcije pred zagrebačko prvostolnicom.

Za usporedbu je naveo i nadbiskupski dvor koji je vrhunski osiguran nakon potresa. Na njegovu sjevernu stranu su postavljeni masivni kosi čelični podupirači koji ga čine potpuno sigurnim, no sama katedrala, a pogotovo njena unutrašnjost nije sigurna i nitko ne zna što se može dogoditi.

"Nemoguće je predvidjeti što će se dogoditi dođe li u katedrali veći broj vjernika"

"Mi još uvijek sa sigurnošću ni ne znamo što se katedrali sve dogodilo u potresu. Vidite i sami da se po gradu zgrade još uvijek sliježu i da od vibracija ili vjetra svako malo nešto padne s njih. Nemoguće je predvidjeti što će se dogoditi dođe li u katedralu veći broj vjernika", rekao je stručnjak za Index. 

Nadbiskupija šuti

Zagrebačkoj nadbiskupiji poslali smo pisani upit nakon što nisu odgovarali na naše višekratne pozive. Odgovor nismo dobili pa ne znamo riskiraju li svjesno živote vjernika ili se uzdaju u Božju pomoć da se ništa loše neće dogoditi.

"Njihov je stav, koliko sam čuo, ako se nije dosad srušilo, neće ni na Božić", zaključio je naš sugovornik.

Stožer odlučio da za Badnjak i Božić u crkve može više ljudi

Za kraj treba podsjetiti da je vladin Stožer civilne zaštite za Badnjak i Božić ublažio epidemiološke mjere koje vrijede u crkvama, pa je tako umjesto ranije odredbe o maksimalno 25 vjernika po crkvi uvedeno pravilo od najmanje 7 kvadrata po vjerniku. To znači da će u crkvama smjeti biti više ljudi nego ranije, što održavanje misa u zagrebačkoj katedrali za Badnjak i Božić čini potencijalno još opasnijim i to, ako je suditi po ozbiljnom upozorenju Indexova sugovornika, ne samo zbog zaraze koronavirusom.