STAGNACIJA rasta u Njemačkoj zabrinjava slovenske gospodarstvenike s obzirom na znatnu ovisnost o narudžbama iz te države, posebno kad je riječ o dijelovima za njemačke proizvođače automobila, ali i elektroindustriju.

U razdoblju od travnja do lipnja njemački BDP smanjio se za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je drugi pad u proteklih 12 mjeseci, pa postoji mogućnost da najsnažnija europska ekonomija uđe u tehničku recesiju, što zabrinjava slovenske gospodarstvenike s obzirom na ovisnost o njemačkom tržištu koje se kolokvijalno naziva motorom uspješnijih slovenskih izvoznika.

Slovenske tvrtke koje proizvode autodijelove za njemačku industriju primjećuju pad narudžbi i boje se da bi potencijalna njemačka recesija njihovu proizvodnju mogla smanjiti i za 15 posto. Slično je i s proizvođačima motornih komponenti i dijelova za elektroindustriju, a pad bilježi i proizvođač aluminija TALUM, objavili su slovenski mediji.

Čak 20 posto ukupnog slovenskog izvoza ide u Njemačku. Godišnja trgovinska razmjena porasla je zadnjih godina na 12-ak milijardi eura i po njoj je Njemačka vodeći gospodarski partner, ispred Italije na koju se odnosi 11 posto izvoza i Hrvatske sa 7,8 posto.

Slovenski BDP, u kojemu je izvoz jedan od generatora rasta, u prvom je tromjesečju ove godine na godišnjoj razini porastao 3,2 posto, što je znatno iznad prosjeka eurozone, ali je u ljetnim mjesecima primjetan pad industrijske proizvodnje, iako blaži nego u odnosu na prosjek Europske unije i eurozone.