ŠESTERO bugarskih državljana osuđeno je na zatvorske kazne na glavnom kaznenom sudu Old Bailey u Londonu zbog špijuniranja za Rusiju, javljaju britanski mediji.

>>FOTO Ruski špijuni sjedili u britanskom parlamentu na raspravi o Brexitu

Orlin Rusev (47), vođa skupine koji je priznao krivnju, osuđen je na 10 godina i osam mjeseci zatvora zbog svoje uloge u provođenju šest "sofisticiranih" operacija koje su ugrozile nacionalnu sigurnost i sigurnost građana. Njegov zamjenik Biser Džambazov (44) također je priznao krivnju i osuđen je na 10 godina i dva mjeseca zatvora.

"Smatrala je špijuniranje uzbudljivim i privlačnim"

Katrin Ivanova (33), jedna od dvije žene koje su korištene kao "mamac" za ciljeve skupine, osuđena je na 9 godina i osam mjeseci zatvora. Sudac Hilliard rekao je da prihvaća tvrdnju da se ne bi uključila u kaznena djela da nije upoznala Džambazova, ali joj je poručio da je s njim "svojom voljom upustila u sve".

Druga žena, Vanja Gaberova (30), osuđena je na šest godina, osam mjeseci i tri tjedna zatvora. Iako je sudac uzeo u obzir dijagnozu klaustrofobije, rekao joj je da je znala da radi za Rusiju i da je to smatrala "uzbudljivim i privlačnim".

Nakon odsluženja kazne deportacija u Bugarsku

Tihomir Ivančev (39), jedan od dvojice pomoćnika u skupini, osuđen je na osam godina zatvora. Sudac je pritom naveo pozitivne izvještaje o njegovu ponašanju te činjenicu da se povukao iz skupine prije njihova uhićenja 2023. godine. Drugi pomoćnik, Ivan Stojanov (33), osuđen je na pet godina i tri tjedna zatvora nakon što je priznao krivnju, premda u kasnijoj fazi postupka.

Sudac Hilliard rekao je svim optuženicima da će morati odslužiti polovicu kazne prije nego što budu mogli tražiti uvjetni otpust, nakon čega će biti automatski deportirani u Bugarsku. Ranije je sudac iznio pojedinosti o šest špijunskih operacija koje su izveli optuženici, od kojih su neki, prema njegovim riječima, imali veću razinu odgovornosti.

"Špijuniranje im je omogućilo lagodan život"

Operacijama je upravljao Džambazov, a motivacija članova skupine bila je novac. Prema riječima suca, spominjali su se znatni iznosi, i do milijun eura. To, kazao je, pokazuje koliku su "vrijednost" njihove prikrivene aktivnosti imale za Rusiju.

"Dio tog novca vjerojatno je bio za pokrivanje troškova, ali ne sav. To je optuženicima omogućilo lagodan život. Vjerojatno se smatralo da je ono što su činili bilo korisno." Skupina se između 2020. i 2023. bavila nadzorom i prikupljanjem obavještajnih podataka usmjerenim na novinare i ruske disidente.

Vodio ih je austrijski biznismen za kojim traga Njemačka

Radili su iz pansiona u Great Yarmouthu, u Norfolku, a iz inozemstva ih je vodio Jan Marsalek, austrijski biznismen koji je pobjegao u Rusiju 2020. godine, nakon što je propala tvrtka za plaćanja Wirecard, čiji je bio suosnivač.

Tvrtka se urušila zbog financijske prevare teške 1,9 milijardi eura. Marsalek, za kojim Njemačka traga zbog skandala s Wirecardom, prema navodima, radio je za rusku sigurnosnu službu FSB i vojnu obavještajnu agenciju GRU.

Upravljao je nadzorom u Bugarskoj, Austriji i Španjolskoj nad istraživačkim novinarom Hristom Grozevim, koji je pomogao u razotkrivanju ruskih špijuna uključenih u trovanje oporbenog čelnika Alekseja Navalnog.

Marsalek je također naložio članovima skupine, uključujući Ivanovu, da ukradu brojeve mobilnih telefona ukrajinskih vojnika za koje se vjerovalo da se obučavaju u američkoj vojarni u Stuttgartu, u Njemačkoj, i to s pomoću vojnog špijunskog uređaja.

"Rusev je morao biti svjestan ekstremnih mjera Rusije prema neprijateljima države"

Tijekom izricanja kazne sudac Hilliard pohvalio je policijske službenike za njihovu "iznimno temeljitu i upornu istragu". Žrtve koje su bile mete špijunske skupine bile su "duboko uznemirene" te prisiljene pojačati vlastite sigurnosne mjere, rekao je sudac.

Istaknuo je da je opasnost za njih bila očita te da je Rusev morao biti svjestan "ekstremnih mjera" koje je Rusija poduzimala protiv onih koje smatra "neprijateljima države".

Zapovjednik Dominic Murphy, čelnik protuterorističke jedinice londonske policije (Met), rekao je nakon izricanja presude da je snaga istrage o operacijama nadzora ostavila vođe skupine, Ruseva i Džambazova, bez izbora osim da priznaju krivnju.

"Fenomen u kojem određene države 'outsourcaju' špijunažu"

"Ovaj slučaj jasan je primjer sve većeg broja prijetnji država s kojima se suočavamo u Ujedinjenom Kraljevstvu. Također ukazuje na relativno novi fenomen u kojem određene države 'outsourcaju' špijunažu."

Frank Ferguson, voditelj Odjela za posebne zločine i protuterorizam britanskog Državnog odvjetništva (CPS), rekao je da je ova skupina, ciljanjem pojedinaca koji su u Ujedinjeno Kraljevstvo pobjegli od progona, kao i novinara koji se protive ruskom režimu, potkopala poruku da je Velika Britanija sigurna zemlja za te ljude.

"Ova dugotrajna aktivnost također je ugrozila sigurnost i stabilnost Ujedinjenog Kraljevstva. Nema sumnje da je svaki od optuženika točno znao za koga špijunira", dodao je.