DOK SE VEĆINA medija, znanstvenika i političara nastoji uhvatiti u koštac s globalnim zatopljenjem kao uzrokom većine problema koji će mučiti naše potomke, manjina smatra da bi planet Zemlju moglo pogoditi nešto sasvim suprotno.

Jedan od njih je Kabibulo Abdusamatov, koji je sa svojim kolegama iz Ruske akademije znanosti proučavao emisije sunčevih zraka. Na temelju tih podataka je došao do zaključka kako će slijedećih desetljeća svijet biti pogođen ne globalnim zatopljenjem, nego globalnim zahlađenjem.

Abdusamatov smatra kako će klima u svijetu biti vrlo slična povijesnom razdoblju koje se naziva "mini-ledeno doba", te koje se, između ostalog, smatra odgovornim za nikad razjašnjeni nestanak vikinške kolonije na Grenlandu. To razdoblje je trajalo nekoliko stoljeća, a vrhunac imalo u 16. stoljeću, kada su se mnogi dijelovi današnjeg Baltičkog mora tako duboko smrznuli da su stanovnici iz okolice na površini gradili prenoćišta.

Abdusamatov, pak, smatra da će ovo razdoblje trajati tek nekoliko desetljeća, i svoj vrhunac imati između 2055. i 2060. godine.

Abdusamatov je, u svjetlu svojih zapažanja, prilično skeptičan prema Protokolu iz Kjota i drugim inicijativama za ograničenje emisije plinova koji izazivaju efekt staklenika.

"Treba ih se odgoditi za prikladnija vremena", tvrdi znanstvenik, dodavši kako je maksimum temperature na Zemlji već bio postignut te da će slijediti hlađenje sa ili bez primjene Protokola iz Kjota.

D.A.