REPORTERI norveške javne radiotelevizije (NRK) posjetili su nedavno Krim, ukrajinski poluotok na Crnom moru, koji je od početka 2014. godine pod ruskom okupacijom. Grad Jalta jedno je od najpoznatijih turističkih odredišta na Krimskom poluotoku. Ovdje noravi vrlo malo stranih turista, ali zato ruski turisti dolaze u velikom broju, započinje NRK svoju reportažu.

"Na Krimu živi više od dva milijuna ljudi. A ove godine ovdje je bilo gotovo 7,5 milijuna turista", kaže Tatjana Buharina, koja vodi udrugu turističkih vodiča i prevoditelja na Krimu. Kaže da se može osjetiti da je ovogodišnji turistički priljev višestruko veći nego prije.

Kontrasti su veliki na Krimu. S jedne strane, jesen se naziva "baršunastom sezonom" zbog ugodnih temperatura zraka i mora. S druge strane, u blizini bjesni jedan od najvećih ratova modernog doba. Turisti različito doživljavaju ratna zbivanja.

"To utječe na svaku osobu, svi su zabrinuti", kaže Irina za NRK. "Mi boravimo u jednom gradu u blizini, ovdje je mirno. Ne primjećujemo ništa od dronova ili drugih sličnih stvari", kaže Denis. Mnogi Rusi također su se trajno doselili.

"Ponekad dobijemo SMS da je nešto pogođeno u blizini"

Sevastopolj je najveći grad na Krimu i glavno sjedište ruske Crnomorske flote. Ondje žive Tatjana i Andrej. Predstavili su se samo imenima i ne žele da se objave njihova prezimena. Mladi par se nedavno preselio na Krim iz Rusije i jedni su od rijetkih koji su pristali duže razgovarati s norveškim novinarima.

"Budiš se s mišlju da je vrijeme spakirati kovčeg i otići odavde. Stalno se mogu čuti i vidjeti eksplozije te čitati u vijestima o mrtvima i ranjenima", kaže Andrej. "Ponekad dobijemo SMS ili informaciju da je nešto pogođeno negdje u blizini", dodaje Tatjana. Oboje ističu da povremeno čuju sirene i uzbune, ali i da su prestali pridavati tome veći značaj.

Većina zemalja smatra da je Rusija prekršila međunarodno pravo kada su njezine oružane snage okupirale i anektitrale Krim 2014. godine. Na ulicama se vidi mnogo toga što demonstrira ruski utjecaj na poluotok.

Tu su ruske banke, ruski mediji, telekomunikacijske tvrtke i ruske političke stranke. Poneki plakat s likom predsjednika Vladimira Putina također se može vidjeti, uz ruske zastave. U trgovinama prevladavaju ruski proizvodi, a ruski rubalj je sredstvo plaćanja.

"Krim je uvijek bio ruski"

Nedavno je američki predsjednik Donald Trump rekao da Ukrajina može dobiti natrag svoja područja. Ali na Krimu se ljudi na ulici ne slažu oko toga. "To gledam negativno. Krim je uvijek bio ruski. Nikada neće biti vraćen. Samo ako Rusija prestane postojati", smatra Sergej. "Ne komentiram to. Ne znam dovoljno o tome", kaže Oleg.

Andrej i Tatjana ne strahuju da će se morati ponovno seliti ako Krim postane ukrajinski, kako zahtijevaju vlasti u Kijevu. "Zahtjevi mogu biti bilo kakvi. Ako budu dane određene garancije da se ništa u našem životu neće promijeniti, možda i ostanemo. Imam golema pitanja oko toga i jako sumnjam da će se regija vratiti Ukrajini."

Andrej i Tatjana kažu da se vide na Krimu i u godinama koje dolaze. Trenutačno su u potrazi za kućom. Žele samostojeću kuću s prostranim vrtom i mnogo voćaka, iako prema međunarodnom pravu žive usred žarišta napetosti, zaključuje NRK.