NAKON što je američki predsjednik Donald Trump objavio da se vode vrlo uspješni pregovori s Iranom o okončanju rata, malo toga je poznato. Iran i dalje poriče da se pregovori uopće vode, iako iz Teherana neslužbeno stižu informacije da je kontakt s Amerikancima uspostavljen preko posrednika. O ratu na Bliskom istoku za RTL je govorio vojni analitičar i umirovljeni general Hrvatske vojske Slavko Barić.

Koliko je blizu kraj rata?

Na pitanje koliko je blizu kraj sukoba, Barić ocjenjuje da on mora doći, ali možda ne tako brzo kako se očekivalo. "Kraj u svakom slučaju mora doći, možda ne onoliko brzo koliko smo razmišljali, ali kad se jasno pokažu ciljevi koji su trebali biti ostvareni, ili koje je predsjednik Trump stavio pod sebe - a on kaže da je ostvario ciljeve jer je uništio nuklearnu industriju, odnosno program za proizvodnju nuklearnog naoružanja i balističkih raketa - u tom smislu možemo govoriti da on već može proglasiti kraj ovakvih operacija", rekao je Barić.

Ipak, dodaje kako Trump nije uspio promijeniti iranski sustav niti je u potpunosti zadovoljio Izrael. "Evidentno je, kad govorimo o potencijalu koji imaju i jedna i druga strana, onda u naredna dva tjedna mora doći do bitnog smanjenja napada s obje strane, jer rezerve, naoružanja, vojne opreme se polako tope i vrlo teško se može nadomjestiti toliko velika uporaba sustava", pojasnio je.

Prema Barićevom mišljenju, teško je govoriti o pobjedniku. "Bilo bi idealno da govorimo o tome da postoji nešto što se naziva 'win-win' situacija, pa onda da imamo pobjedu koju proglašava Trump, a isto tako i da Iran pobijedi, jer nisu do kraja uništili taj sustav. Bojim se da ograničena operacija koju Trump vodi za Iran nije ograničena, nego je to najveća moguća operacija, totalna operacija, gdje sudjeluju sve snage. Vrlo teško će se vojno i politički Trump moći izvući, a da nema posljedice ovakvog načina napada", smatra Barić.

Dronovi su postali ključni

Analitičar ističe da Iran može dugo izdržati jer ne postoje unutarnje snage koje bi mogle promijeniti režim, unatoč velikim gubicima u ljudstvu i tehnici.

"Oni su distribuirali zapovjedništva, smanjili razinu zapovijedanja na određene ogranke i ta decentralizacija omogućava da lokalni zapovjednici donose odluke koje su nekad donosila vrhovna tijela ili sam ajatolah", kaže. Posebno se osvrnuo na dronove. "Dronovi su postali ključni iz jednostavnog razloga što je Iran savladao tehnologiju. Velika proizvodnja, govorilo se o više od tri tisuće najboljih dronova. Imamo potvrdu o tim dronovima koji su upotrebljavani u Ukrajini, rađeni su u programu s Rusima, tako da su to dobri uređaji", navodi Barić i dodaje:

"Iran vrlo dobro kombinira uporabu dronova i balističkih raketa, zato i dolazi do probijanja određenih sustava zaštite u Izraelu, ali i drugim arapskim zemljama gdje su postavljeni sustavi za protuzračnu zaštitu."

Hormuški tjesnac kao adut Irana

Barić naglašava da je Hormuški tjesnac jedna od najvažnijih karata u rukama Irana, koji ga može kontrolirati i bez naprednog zrakoplovstva ili mornarice.

"Postoje sustavi gdje se vrlo brzo mogu posijati mine. Prolaz je uzak, vidjeli smo čamce koji su brzi, iza nose mine, a ispred imaju protubrodske rakete. Ima ih raspoređenih na tisuće, što znači da Iran stvarno ima mogućnost potpune kontrole prolaza", objašnjava. Smatra da ne postoji način da se vojno osigura prolaz tankera.

"Mislim da na organizaciju asimetričnog ratovanja koju su primijenili Iranci nema mogućnosti kontrole, niti bi bilo dobro da se brodovi upotrijebe u ovom dijelu u zaštiti brodova koji prevoze naftu, jer može doći do loma, zatvaranja", rekao je. Očekivanim smatra i to što europski saveznici nisu stali uz Trumpa, jer nemaju sustave i brodove potrebne za takvu operaciju.

"Trump je, čini mi se, donio odluku više na pritisak Izraela i njihovu želju da ostvari ono što je dugo planirao, odnosno uništi nuklearni program, a da nije imao dovoljno vremena da isplanira i predvidi sve scenarije", zaključuje Barić.

Treba li Hrvatskoj Davidova praćka?

S obzirom na nedavne rasprave o naoružanju u regiji, postavilo se pitanje treba li Hrvatskoj sustav poput izraelske Davidove praćke. "Mislim da je potreban integrirani sustav protuzračne obrane Republike Hrvatske. Hoće li to biti Davidova praćka ili nešto drugo, pitanje je procjene. Međutim, mora se voditi ozbiljna studija o tome što je nama potrebno, s obzirom na konfiguraciju i oblik Republike Hrvatske. Davidova praćka štiti određeni objekt ili grad", rekao je Barić.

Na pitanje koliko bi takvih sustava trebalo Hrvatskoj, kazao je:  "Mislim da bi nam trebalo najmanje dvadesetak, a pored njih trebate imati i druge sustave za zaštitu objekata, postrojbi, jedinica Hrvatske vojske, infrastrukturnih objekata. Radi se o sustavu kojeg morate graditi pet do 10 godina da biste imali nešto i morate ga uvezati s drugim podsustavima."

Podsjetimo, izraelski sustav Davidova praćka je napredni protuzračni i proturaketni sustav srednjeg dometa namijenjen presretanju projektila, krstarećih raketa i bespilotnih letjelica. Razvijen je u suradnji izraelske tvrtke Rafael Advanced Defense Systems i američke kompanije Raytheon, kao dio višeslojnog obrambenog štita Izraela.

Sustav popunjava “rupu” između sustava Iron Dome za kratki domet i sustava Arrow za dalekometne balističke prijetnje, omogućujući precizno uništavanje ciljeva na srednjim udaljenostima.