index.hr index.hr

Prisegom glavnog tužitelja ICC-a u ponedjeljak sud počinje rad

08:19, 14. lipnja 2003.
SVEČANOM prisegom glavnoga tužitelja Luisa Morena Ocampa u den Haagu, Međunarodni kazneni sud (ICC), prvo svjetsko tijelo nadležno suditi ratne zločine, u ponedjeljak će formalno početi s radom.

Jedini stalni svjetski sud nadležan je suditi individualnu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i agresiju, ali samo za zločine počinjene nakon stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002.

"Tužitelj će oblikovati smjernice suda", prenosi u svome priopćenju organizacija Human Rights Watch (HRW) riječi Richarda Dickera, direktora Međunarodnog programa za pravosuđe u HRW.

"Inauguracijom, Moreno Ocampo može oformiti svoj tim i početi pažljiv proces identificiranja svojih prvih istraga", kazao je Dicker.

Moreno Ocampo, kojega su članice ICC-a na Skupštini država stranaka jednoglasno izabrale 21. travnja u Ujedinjenim narodima (UN) u New Yorku, specijalizirao je kazneno pravo i ljudska prava. Bio je zamjenik tužitelja u procesima protiv argentinske vojne hunte u politički nemirnim 80-tim godinama, a vodio je i tužiteljski tim koji je analizirao više od 10.000 slučajeva kršenja ljudskih prava.

Glavnog tužitelja, koji je bio i ključna figura u Transparency International, organizaciji za borbu protiv korupcije, idućih mjeseci očekuju predmeti užasnih zločina počinjenih na mjestima najgorih sukoba, primjerice u Demokratskoj Republici Kongu, Centralnoafričkoj Republici i Kolumbiji.

ICC, međutim, neće imati dovoljno sredstava da preuzme sve slučajeve "te se očekuje da će tužiteljstvo činiti pritisak na nacionalne sudove da odrade svoj dio posla", kazao je Dicker, prema priopćenju HRW-a.

Rimski statut je dosad ratificiralo 90 zemalja, među njima i Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139. ICC-u su se snažno usprotivile Sjedinjene Države a od velikih sila nisu ga prihvatile Rusija i Kina.

Upravo stajalište SAD-a, koji nastoji bilateralnim sporazumima s državama ishoditi izuzeće američkih državljana od izručenja ICC-u, izvor je spora između svjetske sile i Europske unije (EU), koja snažno, financijski i politički, podupire ICC.

Hrvatska se našla u procjepu između Europe, kojoj prirodno teži i čije vrijednosti zato i želi poštivati, s jedne strane te svjetske velesile s druge strane, koja je dosad sporazume o izuzeću američkih građana postigla s 37 zemalja.

Hrvatska je u četvrtak američkim predstavnicima kazala da ne može prihvatiti sporazum u ponuđenom joj obliku, već će to pokušati riješiti pregovorima koji se nastavljaju. Washington je ranije najavio da bi zemljama koje do 1. srpnja ne potpišu sporazum, mogao uskratiti vojnu pomoć.

SAD je u četvrtak izborio još jedan time-out, jer mu je Vijeće sigurnosti na novih 12 mjeseci produljilo imunitet za američke državljane od progona ICC-a. Tom je glasovanju prethodilo upozorenje glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da bi nova produljenja mogla ozbiljno potkopati kredibilitet i svjetske organizacije i stalnog Međunarodnog kaznenog suda.

Početkom veljače u ICC je izabrano 18 sudaca od ukupno 43 kandidata, a među njima je bio i hrvatski stručnjak Ivo Josipović, koji drži da su važnu ulogu u uspostavi ICC-a imali ad hoc sudovi, poput suda za ratne zločine počinjene u Ruandi te na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), jer su ti "pokusni baloni" "pokazali da je međunarodna pravda moguća".

Obveza suradnje s ICTY-jem drugi je razlog koji priječi Hrvatsku da prihvati sporazum kakav joj je bio ponuđen u četvrtak. Teško će, naime, pred hrvatskom javnošću opravdati obvezu izručenja hrvatskih građana haškom sudu, uz istodobnu poštedu Amerikanaca.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara